Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Poresku upravu

>

PORESKA PRAKSA - mart 2008. godine

Datum objave: 01.07.2008 11:42 | Autor: PORESKA PRAKSA

Ispis Štampaj stranicu


PORESKA PRAKSA - mart 2008. godine

1. Kakav je postupak prilikom registracije akciznih obveznika i obračunavanje i plaćanje akcize na alkoholna pića, a posebno kada su u pitanju mali proizvođači alkoholnih pića?

Zakonom o akcizama ( Sl.list CG '' broj 65/01...76/05), je propisano da je obveznik akcize proizvođač, odnosno uvoznik akciznih proizvoda, odnosno lice na koje se u skladu sa zakonom može prenijeti akcizna obaveza.
Članom 17 stav 2 Zakona o akcizama je propisano da je obveznik akcize i fizičko lice-proizvođač alkoholnih pića iznad količina dozvoljenih za sopstvenu upotrebu, ukoliko se ta alkoholna pića stavljaju u promet tj. prodaju.
Članom 45 stav 2 istog zakona je propisano da mali proizvođači alkoholnih pića plaćaju akcizu na proizvedene količine u kalendarskoj godini, umanjenje za količine dozvoljene za sopstvenu upotrebu, pri čemu se akciza na proizvedene količine vina plaća po stopi koja važi na dan 30.11. tekuće godine, za vina posebnih berbi na dan 31.03. tekuće godine, a akciza za proizvedene količine ostalih alkoholnih pića ( rakije i sl.), po stopama koje važe na dan 31.03. tekuće godine.
Dalje je u zakonu navedeno da proizvođač podnosi obračun akcize za vino do 31.12. tekuće godine, a obračun akcize za vina posebnih berbi i ostala alkoholna pića do 30.04. tekuće godine. Obračunata akciza dospijeva za plaćanje trideseti dan nakon podnošenja obračuna. U istom članu je u stavovima 6 i 7 navedeno da će gornju granicu alkoholnih pića za sopstvenu upotrebu propisati Ministar finansija u saradnji sa ministrom nadležnim za poljoprivredu, kao i da će bliži postupak o načinu plaćanja akcize od strane malih proizvođača propisati ministarstvo nadležno za finansije, a do sada podzakonski akti koji bi precizirali šta se smatra količinom za sopstvenu upotrebu kao i na koji će način mali proizvođači plaćati akcizu nijesu donijeti sem što je članom 9 Zakona o vinu ( ''Sl.list CG'' broj 36/07), propisano da fizičko lice, koje nije preduzetnik, može da se bavi proizvodnjom i prodajom vina samo od grožđa iz sopstvene proizvodnje, ukoliko ta proizvodnja ne prelazi 300 hl godišnje.

S obzirom da je svako lice koje je uvoznik ili proizvođač akciznih proizvoda ( dakle i mali proizvođači alkoholnih pića) akcizni obveznik, takva lica je potrebno registrovati i kod poreskog organa.

Članom 63 Zakona o akcizama kao i članovima 35 i 37 Pravilnika o primjeni zakona o akcizama ( Sl.list RCG br. 18/02 i 31/02), regulisana je registracija akciznih obveznika na osnovu podnošenja prijave za upis u registar akciznih obveznika (obrazac AKC-P). Uz prijavu se prilaže i Rješenje o upisu u odgovarajući registar za obavljanje privredne djelatnosti kao i Ovlašćenje za lice koje ga zastupa kod Poreske uprave, ukoliko ga ima. Zakonom o Privrednim društvima ( Sl.list RCG br. 6/02) uređuju se oblici obavljanja privrednih djelatnosti (privredna društva i preduzetnici) kao i njihova registracija. Da bi se dobila Potvrda o akciznoj registraciji, neophodan je prvo upis u registar poreskih obveznika (opšta registracija), kako bi se dodijelio poreski identifikacioni broj. Ukoliko se lice registruje kao preduzetnik (fizičko lice koje se bavi privrednom djelatnošću), neophodno je da podnese prijavu PR-2 sa propratnom dokumentacijom koju čine akt o registraciji (potvrda od Privrednog suda, rješenje opštinskog sekretarijata za obavljanje djelatnosti), fotokopija lične karte, uvjerenje o kućnoj zajednici (ukoliko ima izdržavanih članova) kao i posjedovni list. Prodajom akciznih proizvoda (u ovom slučaju prodaja alkoholnih pića) ostvarili bi određeni prihod, koji bi bio oporezovan na osnovu Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( Sl.list CG broj 65/0104/07).

Registracija djelatnosti proizvodnje alkoholnih pića regulisana je i drugim propisima, te je neophodno primijeniti i te zakonske norme koje su neophodne za registraciju akciznog obveznika. Pored Zakona o vinu, proizvodnja i promet alkoholnih pića vrši se pod uslovima i na način predviđen Zakonom o vinu i prerađevinama od grožđa i vina (Sl.list CG, br. 9/8336/07) kao i propisa donesenih na osnovu njega. U zakonu su navedena lica koja mogu da se bave proizvodnjom, između ostalih i individualni proizvođači, kao i uslovi koji su neophodni da se ispune. Opštinski organ uprave nadležan za poslove poljoprivrede na osnovu mišljenja stručne komisije koju isti obrazuje, utvrđuje da li podnosilac prijave ispunjava propisane uslove i donosi Rješenje o upisu u registar.
Dakle, iz gore navedenog proizilazi, da uslovi za dobijanje statusa Obveznik akcize, fizičko lice - proizvođač alkoholnih pića iznad količina dozvoljenih za sopstvenu upotrebu, ukoliko se ta alkoholna pića stavljaju u promet (prodaju) su:
· registracija kod Privrednog suda kao preduzetnika (proizvodnja alkoholnih pića predstavlja privrednu djelatnost, pa je neophodna registracija kod Privrednog suda),
· registracija individualnog proizvođača vina i prerađevina od grožđa i vina (lozove rakije, komovice i sl.) kod opštinskog organa uprave nadležnog za poslove poljoprivrede,
· registracija kod Poreske uprave kao preduzetnika, na osnovu prijave za registraciju fizičkih lica (obrazac prijave PR-2),
· registracija akciznog obveznika na osnovu podnešene prijave AKC-P.

Svako lice koje postaje akcizni obveznik je dužno da podnese prijavu za upis u registar akciznih obveznika, najkasnije 15 dana prije početka otpočinjanja proizvodnje, odnosno uskladištenja ili otpremanja akciznih proizvoda ( član 35 stav 1 Pravilnika o primjeni zakona o akcizama), pri čemu se prijava za upis shodno članu 37 navedenog pravilnika podnosi u jednom primjerku, uz koju se prilaže i rješenje o upisu u odgovarajući registar za obavljanje privredne djelatnostii podaci o ovlašćenom licu koje zastupa poreskog obveznika kod poreskog organa.
Ukoliko sam obveznik ( pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice) nije podnio prijavu za upis u registar akciznih obveznika, registraciju po službenoj dužnosti će na osnovu prethodno sprovedene inspekcijske kontrole izvršiti poreski organ.
Kada se radi o prometu alkohlnih pića ukazujemo i na član 57 Zakona o akcizama koji propisuje da prije stavljanja u slobodan promet alkoholna pića, osim piva, moraju biti obilježena kontrolnim akciznim markicama, te da posjedovanje, prodaja i transport alkoholnih pića bez odgovarajuće akcizne markice nije dozvoljena. Uredbom o obilježavanju duvanskih proizvoda i alkoholnih pića kontrolnim akciznim markicama ( Sl. List CG broj 82/05 ) bliže je opisan način obilježavanja alkoholnih pića kontrolnim akciznim markicama.

2. Da li postoji obaveza obračunavanja i plaćanja akcize u slučaju kada se akcizni proizvodi od proizvođača iz Crne Gore upućuju u Republiku Srbiju, i obrnuto, kada se akcizni proizvodi od proizvođača iz republike Srbije upućuju u Crnu Goru ?

Promet svih proizvoda( dakle i akciznih) i usluga između Republike Crne Gore i Republike Srbije se smatra spoljnotrgovinskim prometom, što znači da su formalno pravno prestale obaveze RCG opredijeljene u prethodnom periodu u pogledu održavanja određenih elemenata zajedničkog tržišta.
Znači, na sve akcizne proizvode koji se iz Crne Gore izvoze u Republiku Srbiju ne obračunava se i ne plaća akciza. S druge strane takođe, na akcizne proizvode koji se iz Republike Srbije uvoze u Crnu Goru, obračunava se i plaća puni iznos propisane akcize, jer je poznato da je shodno Zakonu o akcizama, obveznik plaćanja akcize proizvođač i uvoznik akciznih proizvoda.

3. Može li se u skladu sa pojavom povećanja cijena goriva smanjiti i akcizno opterećenje na naftu i naftne derivate ?

Postojeće stope ( iznosi) akcize u Crnoj Gori prelaze minimalni iznos akcize u evropskoj uniji, osim za cigarete gdje je predviđen tranzicioni period. Kada je u pitanju gorivo, shodno važećim propisima ( član 52a Zakona o akcizama), u slučaju značajnog povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, Vlada crne Gore može, kao privremenu mjeru, donijeti odluku da smanji iznos akcize na gorivo, stim što to umanjenje ne može biti veće od 20% iznosa akcize koja je propisana Zakonom a u zavisnosti od vrste goriva koje je u pitanju.
Međutim, takođe treba napomenuti, da ukoliko kasnije dođe do pada cijena mineralnih ulja, iznos akcize koji je prethodno smanjen, uvećava se za onaj iznos akcize za koji je izvršeno smanjenje.

1. Da li preduzeće koje završi finansijsku godinu sa gubitkom ima pravo na povraćaj poreza isplaćenih na plate zaposlenih u toj godini?

Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl.list RCG", br. 65/01...78/06), utvrđena je obaveza plaćanja poreza na dohodak fizičkih lica. Porez na dohodak plaća se, između ostalog, i na prihode ostvarene po osnovu ličnih primanja i pada na teret zaposlenog, odnosno lica koje ostvaruje primanje. Poslodavac je u tom slučaju posrednik između zaposlenog i države, te kao isplatilac tih primanja ima zakonsku obavezu da obračunava, obustavlja i uplaćuje porez prilikom svake isplate primanja, prema propisima koji važe na dan isplate.
Sama činjenica da je neki provredni subjekat finansijsku godinu završio sa poslovnim gubitkom apsolutno je irelevantna u pogledu prava na povraćaj bilo koje vrste poreza plaćenog u toku te poslovne godine. Izuzetak od navedenog je pravo na povraćaj akontativno plaćenog poreza na dobit pravnog lica, nakon sačinjavanja poreske prijave poreza na dobit za poslovnu godinu koja je okončana sa gubitkom, u toku koje je plaćao akontacije poreza na dobit utvrđene na osnovu poreske obaveze za prethodnu godinu.
Shodno navedenom, ne postoji zakonski osnov za povraćaj poreza plaćenog na lična primanja zaposlenih, bez obzira što ste prethodnu godinu poslovali sa gubitkom.


2. Kako se vrši obračun doprinosa na ugovore o djelu shodno izmjenama objavljenim u Sl.l.Crne Gore br 13/07?
Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07) u članu 4 tačka 14 definisano je da je lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu - fizičko lice koje obavlja poslove na osnovu ugovora (ugovor o djelu, autorski ugovor i dr.);
Članom 5 stav 1 tačka 13 istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, a članom 6 stav 1 tačka 13 da su ta lica obveznici i doprinosa za zdravstveno osiguranje, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.
Članom 9 stav 1 tačka 8 Zakona propisano je da osnovicu za obračun doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za obveznike iz člana 5 stav 1 tačka 13 ovoga zakona čini oporezivi dohodak od samostalne djelatnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dohodak fizičkih lica, a članom 15 stav 1 tačka 2 da stopa doprinosa PIO za te obveznike iznosi 20 % na propisanu osnovicu, i obračunava se na teret osiguranika.
U skladu sa članom 16 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl.list RCG", br. 65/0104/07), prihodom od samostalne djelatnosti smatra se prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu.
Takođe, članom 20 stav 2 istog Zakona, propisano je da se poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni rashodi priznaju u visini 40% od ostvarenih prihoda.
Članom 48 stav 5 propisano je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 ovog zakona.

Iz navedenih zakonskih odredbi slijedi da isplatilac prilikom isplate naknada za ugovor o djelu, autorskog honorara i dr., na osnovicu koji čini oporezivi dohodak (60% ugovorene neknade ili razlika između ugovorene naknade i dokumentovanih rashoda) obračunava, obustavlja i uplaćuje porez na dohodak po stopi od 15 %, doprinos PIO po stopi od 20% na teret osiguranika, odnosno lica koje ostvaruje naknadu, te ukoliko to lice nije osigurano po drugom osnovu i doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 9% (u skladu sa članom 17 stav 1 tačka 2 i člana 21 stav 5 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje).
Takođe, ukazujemo da se na obračunati iznos poreza obračunava i prirez, po stopama utvrđenim odlukama lokalne samouprave, a koja za Podgoricu iznosi 15%.


3. Na koji način se vrši izvještavanje o isplatama za nerezidentna fizička lica?

Postupak radnog angažovanja nerezidentnih lica u Crnoj Gori je propisan Uredbom o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 28/03).
Shodno Uredbi, poslodavac je u obavezi da na teret svojih troškova poslovanja uplati po 2,5 za svaki dan radnog angažovanja nerezidentnog fizičkog lica.
Na teret nerezidentnog lica poslodavac obračunava i obustavlja porez na dohodak po stopi od 15% u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( "Sl.list RCG", br.65/01 04/07 ).
Na obračunati iznos poreza posladavac je dužan da obračuna i uplati prirez, na teret svojih troškova, po stopi od 15% za opštine Podgorica i Cetinje, a za ostale opštine po stopi od 13%.
Navedene obaveze se plaćaju istovremeno sa isplatom naknade za rad nerezidenta. Obračun poreza i prireza poslodavac podnosi poreskom organu u roku od 5 dana od dana isplate.
Činjenica je da Uredba o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica ("Sl.list RCG", br.28/03 ) u članu 5 stav 2 propisuje da " poslodavac za nerezidentna lica plaća doprinose za osiguranje za slučaj povrede na radu ili profesionalne bolesti shodno odredbama Zakona o doprinosima za socijalno osiguranje ". Međutim, s obzirom da Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07 od 18.12.2007), nije propisana obaveza poslodavca da uplaćuje doprinose za navedena osiguranja za angažovana nerezidentna fizička lica, to se da zaključiti da se prilikom isplate zarade tim licima obračunavaju samo porez na dohodak i prirez na porez, a isplaćuje im se razlika ugovorene bruto zarade.
Pošto nije zvanično objavljen obrazac izvještaja koji se pominje u navedenoj Uredbi, to se poreskom organu, kao i za ostala primanja kod kojih se utvrđuje porez po odbitku, dostavljaju izvještaji IPPO 1 i IPPO 2 .

4. Da li imate obavezu za plaćanje poreza i doprinosa prilikom isplate 24 plate radnicima koji su proglašeni tehnološkim viškom?
Prema članu 65 Zakona o radu ( " Sl. list RCG ", br. 43/03 i 25/06 ) zaradu čini iznos koji je zaposleni ostvario za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu, uvećana zarada, naknada zarade i druga primanja utvrđena kolektivnim ugovorom, a koja su isplaćena u većem iznosu od iznosa propisanog Opštim kolektivnim ugovorom. Ovako utvrđena zarada predstavlja osnovicu za obračun poreza (na teret zaposlenog) i doprinosa za socijalno osiguranje (na teret zaposlenog i na teret poslodavca).
Odredbom člana 115 stav 1 Zakona o radu propisano je da je poslodavac koji, u skladu sa Programom uvođenja tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena, smanjuje broj zaposlenih, u periodu od godinu dana, dužan da donese program ostvarivanja prava zaposlenih za čijim je radom prestala potreba.
Shodno članu 117 Zakona o radu zaposlenom koji je proglašen tehnološkom viškom, a nije mu obezbijeđeno nijedno od prava predviđenih programom iz člana 116 stav 1 ovog zakona poslodavac je dužan da isplati otpremninu najmanje u visini šest prosječnih zarada u Republici.
Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 65/0178/06, 04/07), u članu 5a stav 2 tačka 8 propisano je da se na ovaj vid ličnog primanja ne plaća porez do najnižeg iznosa utvrđenog Zakonom o radu. Kako se vidi iz prethodnog stava, to je iznos od 6 prosječnih bruto zarada u Crnoj Gori. Ukoliko je isplaćena otpremnina iznad navedenog iznosa poslodavac je dužan da na razliku obračuna i uplati porez na dohodak po stopi od 15 % (za 2007. i 2008. godinu).
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG" 78/06), u članu 29 propisano je da se izuzetno od gore navedene odredbe, za 2007. i 2008. godinu, na isplaćene otpremnine zbog proglašenja tehnološkim viškom do visine 24 prosječne zarade u Republici ne plaća porez na dohodak fizičkih lica.
U cilju otklanjanja eventualnih nedoumica u vezi postojanja eventualne obaveze obračuna doprinosa prilikom isplate otpremnine zaposlenima koji su proglašeni za tehnološki višak, navodimo da je Poreska uprava je pisanim putem tražila izjašnjenje od Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao resornog organa. U dostavljenom Mišljenju br. 0101-2671 od 12. 04. 2005. godine Ministarstvo rada i socijalnog staranja navodi "da se otpremnina po osnovu proglašenja zaposlenog tehnološkim viškom ne smatra zaradom, odnosno naknadom zarade u smislu Zakona o radu i kolektivnog ugovora, te ne postoji obaveza obračuna i uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje prilikom njene isplate". Dakle, na isplaćene otpremnine zaposlenima, koji su u skladu sa Zakonom proglašeni za tehnološki višak, uopšte se ne obračunavaju doprinosi za obavezno socijalno osiguranje. Pri ovakvom rješenju nije od uticaja visina isplaćene otpremnine.
U praksi je sve više slučajeva da se i kod sporazumnog odnosno svojevoljnog raskida radnog odnosa isplaćuju određene naknade koje poslodavci tretiraju kao otpremnine. Pošto kod sporazumnog raskida radnog odnosa nema zakonskog osnova za ostvarivanje otpremnine u naprijed iznijetom smislu, to ista u cjelosti podliježe plaćanju poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.
Izvještaj o isplatama dostavlja se na obrascu OPD 1 za mjesec u kom je izvršena, s obzirom da se radi o primanjima proisteklim iz radnog odnosa, a kako navedene isplate imaju karakter ličnih primanja, porez obračunat po tom osnovu uplaćuje se na uplatni račun poreza iz ličnih primanja zaposlenih.

5. Kako se vrši obračun poreza i doprinosa na isplatu naknade članovima Savjeta Agencije za XX?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl.list RCG", br.65/01 ...4/07 ), ličnim primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno članu 14 stav 3 tačka 6 ovog Zakona ličnim primanjima naročito se smatraju i primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništva i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda. Članom 15 navedenog Zakona propisano je da oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008.godinu iznosi 15%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.Shodno članu 5 stav 1 tačka 4 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ( "Sl. list Crne Gore", br. 13/07), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje i članovi upravnih odbora direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i članovi upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama koji za svoj rad primaju naknadu. Članom 6 stav 1 tačka 4 istog Zakona je propisano da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje članovi upravnih odbora direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i članovi upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama, ako nijesu osigurani po drugom osnovu. Shodno izloženom, primanja članova po osnovu članstva u Savjet Agencije imaju tretman ličnih primanja na koja ste u obavezi obračunati porez na lična primanja po stopi od 15%, prirez po stopi prema odluci jedinice lokalne samouprave (za Podgoricu je 15%) i doprinos za penzijsko invalidsko osiguranje, po stopi od 21% na teret osiguranika. Doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se samo ukoliko lice nije osigurano po nekom drugom osnovu, po stopi od 5,5 % na teret poslodavca i 6,5% na teret osiguranika. U ovoj situaciji ne obračunava se doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

6. Da li Udruženje penzionera kao neprofitna nevladina organizacija prilikom angažovanja fizičkih lica za obavljanje pojedinih poslova po Ugovoru o djelu u obavezi da obračuna i plati doprinos za PIO?

Članom 16 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl list RCG br. 65/0104/07) propisano je da se prihodom od samostalne djelatnosti smatra prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nije osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim Zakonom ne oporezuju po drugom osnovu.
U navedenom zakonu u članu 48 stav 5 određeno je da, izuzetno od stava 1 ovog člana, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 Zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatiliac prihoda pri svakoj isplati po stopi od 15 % na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostavarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav Zakona.Navedeni član propisuje da se poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djeletnost, koji ne dokumentuje rashode, standarni rashodi priznaju u visini 40% od ostvarenih prihoda.
Dakle, kod obavljanja povremenih poslova osnovicu za obračun poreza čini bruto naknada umanjena za iznos navedenih standardnih troškova i na tako utvrđenu osnovicu obračuna se porez po stopi od 15 %.
Prema zakonu o PIO-u propisana je obaveza da se licima koja ostvaruju prihode po osnovu povremenog obavljanja samostalne djelatnosti, prilikom svake isplate, obavezno obračunava doprinos za PIO po važećoj stopi od 21%.
Osnovica za obračun doprinosa je ista kao i osnovica za obračun poreza (bruto naknada umanjena za 40 %).
Shodno odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju, doprinos za zdravstvo se obračunava samo u slučaju da izvršilac ugovora nije osiguran po drugom osnovu.
Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave.Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.
Isplatilac je dužan da, nakon izvršene isplate poreza i doprinosa sačinjava i dostavlja poreskom organu i poreskom obvezniku izvještaj IPPO-1 do desetog u mjesecu za predhodni mjesec i IPPO-2 do 31 januara tekuće godine za predhodnu godinu.



7. Kako se plaća porez na zakupninu poslovnog prostora i da li zakupodavac plaća porez na prihod od zakupnine?

Iz Vašeg akta se ne može protumačiti status ugovornih strana, po osnovu ugovora o zakupu poslovnog prostora, odnosno da li je zakupodavac fizičko ili pravno lice, kao i status zakupoprimca. Zavisno od toga da li se radi o zakupodavcu, fizičkom odnosno pravnom licu, različit je i obveznik, vrsta i način plaćanja poreza.
S obzirom da se obraćate kao fizičko lice, pretpostavljamo, da se radi o ugovornom odnosu gdje se kao zakupodavac javlja fizičko lice a kao zakupoprimac pravno lice.
Kada pravno lice uzme u zakup poslovni prostor od fizičkog lica porez na prihod od imovine i imovinskih prava shodno Zakonu na dohodak fizičkih lica (Sl list RCG br.65/0104/07) i Pravilnika o obliku i sdržini plaćanja poreza po odbitku (Sl list Rcg br.31/0267/02), u vidu akontacija tokom godine obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda, pri svakoj naplati prihoda istovremeno s naplatom, primjenom stope od 15% na oporezivi prihod iz člana 36 ovog Zakona.
Pravno lice prilikom uplate poziva se na PIB poreskog posrednika tj. zakupoprimca i pored poreza plaća i prirez porezu na zakup.
Kod neposrednog ostvarivanja prihoda kod imovine i imovinskih prava (zakupodavac kao fizičko lice), porez na dohodak plaća prilikom podnošenja godišnje prijave po stopi od 15% na ostvareni prihod utvrđen u skladu sa članom 35 Zakona na dohodak fizičkih lica.


8. Koja je obaveza fizičkog lica po osnovu podnošenja godišnje poreske prijave na dohodak, s obzirom da ste u 2007.godini bili zaposleni kod dva poslodavca.U međuvremenu proglašeni ste za tehnološki višak u "XX" koji je platio dio poreza na zarade a dio poreza ostao kao obaveza nadležnih državnih organa.

Iz Vašeg pitanja nije jasno da li ste u istom periodu bili zaposleni kod dva poslodavca, ili ste nakon proglašenja za tehnološki višak i prestanka sa radom kod tog poslodavca zasnovali radni odnos kod drugog poslodavca.
Ćlanom 2 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl list RCG br.65/01,12/0278/06) je utvrđeno da je poreski obveznik poreza na dohodak , rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim zakonom.
Pravilnik o obliku i sadržini godišnje prijave za obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak fizičkih lica (Sl list CG br.16/08) članom 2 propisuje da godišnju prijavu podnosi fizičko lice koje je ostvarilo dohodak po osnovu:ličnih primanja kod dva ili više poslodavaca i lična primanja koja ne potiču od zaposlenja, samostalne djelatnosti, koja prestavlja osnovnu djelatnost poreskog obveznika, osim za prihode koje se paušalno oporezuju, imovine i imovinskih prava.


Vaš poslodavac "XX" je bio dužan da kao isplatilac lićnih primanja dostavlja mjesečni izvještaj o obračunatim ličnim primanjima, porezu, doprinosima iz i na ta primanja i prirezu, shodno Upustvu o načinu obračunavanja poreza i doprinosa na lična primanja po osnovu zaposlenja (Sl list RCG br.81/06).
Poslodavac odnosno isplatilac ličnih primanja je dužan da sačini godišnji izvještaj o obračunatim i isplaćenim ličnim primanjima, porezu i doprinosima za sve zaposlene na obrascu OPD -3.Izvještaj o ovim podacima poslodavac je dužan da dostavi zaposlenom na obrascu OPD -2 najkasnije do 31.01. tekuće godine za predhodnu godinu.
Porez, doprinosi iz i na lična primanja i prirez obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja istovremeno sa uplatom (isplatom) ličnih primanja na propisane uplatne račune.
Ako je ugovorom preuzeta obaveza po osnovu plaćanja poreza i doprinosa od strane nadležnog državnog organa obaveza pada na teret istog.


9. Kako se vrši povraćaj više plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje?

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje(Sl list CG br.13/07 od 18.12.2007. god) članom 14 propisuje se najviša godišnja osnovica doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Stavom 2 gore navedenog člana Zakona je utvrđena najviša godišnja osnovica plaćanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2007. godinu koja iznosi 20.885,14.Počev od 01.01.2008. godine osnovica iz stava 2 ovog člana usklađuje se godišnje prema kretanju prosječne zarade u CG u predhodnoj kalendarskoj godini, a prema podacima Republičkog organa nadležnog za poslove statistike.Akt o usklađivanju najviše godišnje osnovice donosi Miniustarstvo nadležno za finansije.Obveznik doprinosa koji je sam platio doprinose za invalidsko i penziono osiguranje, odnosno kome je u njegovo ime i u njegovu korist plaćen doprinos iz osnovice koja prelazi iznos najviše godišnje osnovice za kalendarsku godinu ima pravo na povraćaj više plaćenog doprinosa.
Zahtjev za povraćaj više plaćenog doprinosa obveznik doprinosa podnosi nadležnom poreskom organu po isteku godine.O zahtjevu nadležni poreski organ odlučuje rješenjem.Uz zahtjev se podnosi potvrda (izvještaj poslodavca) odnosno drugog isplatioca , o visini osnovice i obračunatim plaćenim doprinosima za sve zaposlene čija isplaćena lična primanja dostižu propisanu najvišu osnovicu.Dakle, pravo na obustavu obračuna je nesporno s tim što poslodavac mora podnijeti zahtjev za upošljene radnike za dio doprinosa obustavljenih i uplaćenih na teret radnika i za dio doprinosa koje padaju na teret poslodavca.
Zakon propisuje mogućnost podnošenja zahtjeva za obustavu plaćanja doprinosa u toku tekuće godine kao i podnošenja zahtjeva o povraćaju više plaćenog doprinosa o čemu odlučuje Poreska uprava u formi rješenja u skladu sa Pravilnikom o načinu i postupku povraćaja više plaćenog doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (Sl list RCG br.24/05).
Do donošenja propisa na osnovu ovlašćenja sadržanih u ovom Zakonu primjenjivaće se propisi donijeti na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (Sl list RCG br.54/0379/04) ukoliko nijesu u suprotnosti sa ovim Zakonom.Bliže propise za primjenu ovog Zakona donijeće Ministarstvo nadležno za finansije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.



10. - Da li sredstva od doprinosa za PIO koja se ne obustavljaju po dostignutom iznosu godišnjeg limita primanja, na koje se obračunava ovaj doprinos, pripadaju zaposlenom ili poslodavcu?
- Da li poslodavac može da podnese zahtjev za obustavu plaćanja doprinosa u toku tekuće godine bez saglasnosti zaposlenih, a u ime zaposlenih?
- Da li poslije pomenute obustave plaćanja doprinosa dolazi do povećanja plate ili se ta sredstva isplaćuju po isteku godine u korist zaposlenog?

Opštim kolektivnim ugovorom (Sl list RCG br.1/0424/06) je predviđeno da ukoliko, izmjenom zakonskih propisa, dođe do smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa Zakonom.
Po pribavljenom rješenju kojim je odobrena obustava plaćanja poreza i doprinosa, poslodavac iz bruto primanja zaposlenog ne obustavlja doprinos za PIO, što znači da se ta razlika isplaćuje u korist zaposlenih.
Zahtjev za povraćaj više plaćenog doprinosa obveznik doprinosa podnosi nadležnom poreskom organu po isteku godine.O zahtjevu nadležni poreski organ odlučuje rješenjem.Uz zahtjev se podnosi potvrda (izvještaj poslodavca) odnosno drugog isplatioca , o visini osnovice i obračunatim plaćenim doprinosima za sve zaposlene čija isplaćena lična primanja dostižu propisanu najvišu osnovicu.Dakle, pravo na obustavu obračuna je nesporno s tim što poslodavac mora podnijeti zahtjev za dio doprinosa koji padaju na teret poslodavca a upošljeni radnici za dio doprinosa obustavljenih i uplaćenih na teret radnika, što znači da poslodavac ne može bez saglasnosti zaposlenih podnijeti zahtjev za povraćaj više plaćenog doprinosa za PIO.
Vezano za vaše pitanje da li poslije obustave plaćanja doprinosa dolazi do povećanja plate ili se ta sredstva isplaćuju po isteku godine u korist zaposlenog ukazujemo da izmjenama zakonskih propisa kojim se uređuje ova oblast, ovo pitanje nije regulisano jer su brisane određene odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju a izrada podzakonskih akata je u toku.


11. Da li i kakve poreske obaveze ima poslodavac kada uplati polisu životnog osiguranja za svog zaposlenog i da li se plaćene premije priznaju kao rashod u bilansu?
Zakonom o osiguranju (Sl list RCG br.78/06Sl list CG br.19/07) se uređuju uslovi i način obavljanja djelatnosti osiguranja.Osuguranje je udruživanje novčanih sredstava na načelima uzajamnosti i solidarnosti neodređenog broja lica, fizičkih i pravnih, u društvo za osiguranje koje se obavezuje da na osnovu toga isplati novčanu naknadu, sumu osiguranja ili učini što drugo u slučaju štete, smrti ili povređivanja lica, na osnovu ugovora o osiguranju i uslova koji su unaprijed propisani od društva za osiguranje.Poslove osiguranja , može obavljati društvo za osiguranje, sa sjedištem u Crnoj Gori, koje je dobilo dozvolu regulatornog organa za obavljanje tih poslova u skladu sa ovim Zakonom.
Zakonom o PDV članom 27 stav 1 i Pravilnikom o primjeni zakona o PDV članom 67 stav 1 i 2 je propisano da su usluge osiguranja i reosiguranja, oslobođene od plaćanja PDV.

Međutim, iz Vašeg pitanja se može zaključiti da paslodavac vrši uplatu polise životnog osiguranja za svog zaposlenog, a da je ugovorom regulisano da je korisnik polise zaposleni.U suštini poslodavac ne vrši plaćanje svoje obaveze nego vrši uplate kojima pruža pogodnosti svojim zaposlenim, odnosno plaća premije osiguranja koje zaposleni zaključi sa osiguravajućim društvom.
Takve uplate sa poreskog aspekta bi imale karakter ličnih primanja, naime čl.14 stav 4 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl list RCG br.65/0104/07) je propisano da se ličnim primanjima smatraju i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenja ili pružanja pogodnosti oproštanjem duga, kao i pokrivanjem rashoda poreskog obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.
Uplate po osnovu polise osiguranja, koje po Zakonu o obaveznom osiguranju nijesu obavezne, mogu da se tretiraju kao troškovi koji nijesu nastali u svrhu obavljanja djelatnosti te se u skladu sa članom 11 Zakona na dobit pravnih lica ne mogu svrstati na teret rashoda.

12. Da li crnogorski državljanin na privremenom radu u inostranstvu podliježe plaćanju poreza po propisima države zaposlenja ili ste obveznici poreza prema poreskim propisima Crne Gore?

Što se tiče obaveze po osnovu poreza Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica ( Sl. List RCG br.65/01,04/07) u čl. 2 propisuje da je obveznik ovog poreza rezidentno i nerezidentno lice koje ostvaruje dohodak iz izvora utvrdjenih ovim zakonom. Rezident Crne Gore je i fizičko lice koje je upućeno izvan Crne Gore radi obavljanja posla za fizičko ili pravno lice koje je rezident Crne Gore, ili za medjunarodnu organizaciju.
Čl. 4 propisuje da je predmet oporezivanja redzidenta dohodak koji ostvari u Crnoj Gori i van Crne Gore. Predmet oporezivanja nerezidenta je dohodak koji nerezident ostvari po osnovu aktivnosti obavljenih preko stalnog mjesta poslovanja u Crnoj Gori.
Čl.44 propisuje da se rezidentnom poreskom obvezniku koji ostvaruje dohodak van Crne Gore i koji plaća porez na dohodak drugoj državi odobrava poreski
kredit u visini poreza na dohodak plaćenog u toj državi ( izbjegavanje dvostrukog oporezivanja). Ovakav poreski kredit ne može biti veći od iznosa koji bi se dobio primjenom odredaba ovog zakona na dohodak ostvaren u drugoj državi.

Rezidentni poreski obveznik zaposlen u diplomatskom predstavništvu strane države, u medjunarodnoj organizaciji, u kancelariji ili organizaciji koja na teritoriji Crne Gore uživa diplomatski imunitet dužan je da sam obračuna porez na ta primanja na način propisan ovim zakonim i uplati ga u roku od pet dana od dana njihovog primanja. Rezidentni poreski obveznik koji ostvaruje primanja iz druge države sam obračunava porez na traj dohodak i plaća ga u roku od pet dana oda dana njihovog primanja.

Inače, sama zaštita gradjana Crne Gore na radu u inostranstvu u postupku zapošljavanja kod inostranih poslodavaca i prilikom povratka u Crnu Goru i zaštita članova njihovih porodica ukoliko su na privremeni rad u inostranstvo upućeni od strane privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika, radi obavljanja privrednih i drugih djelatnosti, usavršavanja, i upućivanje po osnovu medjunarodne, tejhničke i prosvjetno kulturne saradnje, ostvaruje se na osnovu Zakona o zaštiti gradjana Republike Crne Gore na radu u inostranstvu ( Sl.list RCG br. 11/04).

Zaštita gradjana na radu kod inostranog poslodavca u smislu čl. 3 ovog zakona obuhvata jednak tretman u pogledu uslova rada, zaštite na radu, zarada i prava po osnovu rada sa državljanima države zaposlenja, obezbjedjivanja dozvole za rad i boravak, zdravstveno osiguranje, penzijsko i invalidsko, kao i prava iz osiguranja o zaštiti porodice, osiguranje za slučaj nezaposlenosti...

Gradjanin zaposlen u državi sa kojom nije zaključen medjunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, u skladu sa čl. 12 ovog zakona, obavezno se osigurava u Crnoj Gori na zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje, kao i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, ako za to vrijeme nije obavezno osiguran kod stranog nosioca osiguranja ili ako on, odnosno članovi njegove porodice ta prava, prema propisima odnosne države ne mogu ostvariti.

Članom 64 Zakona o radu ( Sl. List RCG br.43/03, 16/07) predvidjeno je da zaposlenom miruju prava i obaveze iz rada i po osnovu rada, ako odsustvuje sa
rada zbog upućivanja na rad u inostranstvo u okviru međunarodno-tehničke ili kulturno-prosvjetne saradnje, u diplomatska, konzularna i druga predstavništva, kao i na stručno usavršavanje ili obrazovanje, uz saglasnost poslodavca.

Dakle, ako nijeste na privremeni rad u inostranstvo upućeni od strane privrednog društva, drugog pravnog lica ili preduzetnika, radi obavljanja privrednih i drugih djelatnosti, usavršavanja, i upućivanja po osnovu medjunarodne, tehničke i prosvjetno kulturne saradnje, ili ste zaposleni u državi sa kojom Crna Gora nije zaključila medjunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, tada doprinose plaćate po propisima države zaposlenja. Odgovore vezane za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja možete dobiti od Ministarstvu finansija CG, kao resornog ministarstva , za praćenje Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.


13. Da li je moguće da jedno lice vrši funkciju izvršnog direktora u dva pravna lica, a da pri tom u jednom pravnom licu bude u stalnom radnom odnosu, a u drugom angažovan po uovoru o djelu ?

Odredbama člana 12 Zakona o radu (Sl.list RCG", br. 43/03...25/06 i "Sl.list Crne Gore", br. 16/07), propisano je da lice koje obavlja funkciju direktora, odnosno izvršnog direktora zasnivanjem radnog odnosa ostvaruje prava iz rada i po osnovu rada, u skladu sa ugovorom o radu koji zaključuje sa nadležnim organom poslodavca.
Članom 34 stav 5 Zakona o privrednim društvima propisana je obaveznost izbora izvršnog direktora za akcionarska društva i ista se primjenjuje i na društva sa ograničenom odgovornošću shodno članu 79 istog zakona.
Prema tome, izvršni direktor ima status zaposlenog lica u bilo kojem privrednom društvu, te ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa u skladu sa Zakonom o radu i Opštim kolektivnim ugovorom.
U članu 36 Zakona o radu propisano je da zaposleni može u okviru 40-časovne radne nedjelje da zaključi ugovor o radu kod više poslodavaca i na taj način ostvari puno radno vrijeme. Način ostvarivanja prava i obaveza i raspored radnog vremena zaposlenih koji su zaključili ugovor o radu u smislu stava 1 ovog člana uređuje se sporazumom poslodavaca.
Ugovorom o djelu ne zasniva se radni odnos, već je to obligacioni odnos u kome poslenik ( izvršilac ) svojim sredstvima rada odrađuje za naručioca neki posao koji ne spada u djelokrug njegove osnovne djelatnosti. Smatramo da se po ugovoru o djelu ne mogu obavljati poslovi iz vaše osnovne djelatnosti za koje postoji potreba angažovanja stalno zaposlenog lica.
Shodno navedenim zakonskim odredbama, mišljenja smo da jedno lice ne može istovremeno obavljati funkciju izvršnog direktora u dva pravna lica, zbog prirode posla i djelatnosti društva, te se ni aktom o sistematizaciji to radno mjesto ne može utvrditi kao radno mjesto sa nepunim radnim vremenom, ni po osnovu angažovanja po ugovoru o djelu, što se potvrđuje i Mišljenjem Ministarstva rada i socijalnog staranja broj 0101-8056 od 30.08.2006.godine.
Imajući u vidu da je pitanje iz oblasti rada i radnih odnosa, upućujemo vas da se za eventualno dodatno tumačenje možete obratiti i Ministarstvu zdravlja, rada i socijalnog staranja.


16. Da li bi vaša firma bila obavezna da na dio subvencionisane kamate po osnovu stambenih kredita za uposlene radnike, a preko vaše poslovne banke, da obračuna samo porez i prirez ili postoje i druge obaveze?



Uslovi za dodjelu stana ili sredstava za rješavanje stambenog pitanja moraju biti u skladu sa Odlukom organa upravljanja, u kojoj će biti precizirani izvori navedenih sredstava, uslovi za njihovo korišćenje uz adekvatnu propratnu knjigovodstvenu dokumentaciju (ugovor sa radnicima, odluka o dodjeli stanova i druga dokumenta uz poštovanje načela zakonitosti).
Jedan od mogućih izvora sredstava namijenjenih za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih je izdvajanje iz ličnih primanja zaposlenih u vidu doprinosa za stambenu izgradnju. Takođe, izvor sredstava može biti i raspodjela dobiti, pri čemu je za ovu raspodjelu neophodno donijeti Odluku organa upravljanja, u kojoj će biti preciziran raspored dobiti. Iz ostatka dobiti može se izvršiti pokriće gubitka ranijih godina, isplatiti zarada radnicima (kao nagrada), rezerve, isplata dividendi, te usmjeriti sredstva za stambenu izgradnju u skladu sa internim Pravilnikom o rešavanju stambenog pitanja.
Odredbama člana 14 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl.list RCG, br.65/01 78/06), propisane su vrste prihoda koje čine dohodak fizičkih lica u koje spadaju prihodi od: ličnih primanja, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i kapitala. Shodno odredbama člana 14 navedenog Zakona ličnim primanjem smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U skladu sa stavom 4 istoga člana ličnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanje rashoda obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.
U smislu stava 5 navedenog člana iznos ličnih primanja iz stava 4 predstavlja nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija, cijena koja bi se postigla prodajom roba na tržištu, naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku, novčani iznos pokrivenih rashoda.
Imajući u vidu navedene odredbe, ukoliko se zaposlenom vrši dodjela kredita iz redovnih sredstava poslovanja (poslovni prihodi) ili dodjeljuje stan bez nadoknade ili vrši dodjela kredita pod povoljnijim uslovima (uz smanjenu kamatu, opraštanjem dijela kredita i sl.) odnosno sa povlašćenim iznosom kamate, umanjeni dio kredita kao i ukupna vrijednost stana koja se može postići prodajom na tržištu smatra se ličnim primanjem na koji se plaća porez na dohodak fizičkih lica i ujedno predstavlja osnovicu za obračun poreza. Za obračun poreza na lična primanja primjenjuje se poreska stopa iz člana 46 stav 4 navedenog Zakona.
Na teret poslodavca obračunava se i prirez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez.

17. Da li je zakonska obaveza da se radniku dodjeljuje koeficijent za obračun po osnovu stručne spreme ili po osnovu radnog mjesta?

Zakonom o radu ("Sl. list RCG", broj 43/03 ... 25/06 i "Sl. list Crne Gore", broj 16/07) Opštim kolektivnim ugovorom ("Sl. list RCG", broj 1/4 ... 24/06), propisano je da se zarada zaposlenog sastoji od zarade za obavljeni rad i vrijeme provedeno na radu u propisanim radnim uslovima, što predstavlja osnovnu zaradu i uvećanja zarade po osnovu ostvarenih rezultata u radu i naknade zarade.

Osnovna zarada ne može biti niža od iznosa dobijenog množenjem najniže cijene rada i koeficijenta grupe poslova iz člana 14. odnosno člana 15. Opšteg Kolektivnog ugovora.

Koeficijenti za utvrđivanje cijene rada radnog mjesta sadrže elemente koji utiču na cijenu rada, a naročito: potrebna stručna sprema, složenost poslova, uslovi rada pod kojima se ti poslovi pretežno obavljaju, odgovornost za posao i druge elemente bitne za vrednovanje određenog posla.

Opštim Kolektivnim ugovorom, utvrđene su deset osnovnih grupa poslova sa koeficijentima za utvrđivanje cijene rada po osnovu potrebne stručnosti i složenosti poslova u rasponu od 1,00 do 4,00.

Granskim Kolektivnim ugovorom, odnosno Kolektivnim ugovorom kod poslodavca ovi koeficijenti se razrađuju.

Prema tome, na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da se zarada radnika utvrđuje Ugovorom o radu koji poslodavac zaključuje sa radnikom, s tim što ista ne bi mogla da bude niža od one koja bi se utvrdila primjenom koeficijenta koji je propisan za njegovu školsku spremu.

Nadzor i mišljenja nad primjenom Zakona o radu i drugih propisa o radu i odredaba kolektivnih ugovora, akata o sistematizaciji i ugovora o radu, obaveza i odgovornosti zaposlenih, vrši Ministarstvo nadležno za poslove rada, preko inspekcije rada. Poreska uprava za to nije nadležni organ.

18. Da li se na isplatu nerezidentu, koji je član grupacije kojoj pripada i naša firma, a koja se odnosi na pomoć u liječenju djeteta u inostranstvu, plaća porez na lična primanja?


Saglasno odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, poreski obveznik poreza na dohodak fizičkih lica je rezidentno, odnosno nerezidentno fizičko lice koje ostvari dohodak iz izvora utvrđenih ovim Zakonom. Porez na dohodak plaća se iz svih izvora, osim onih koji su izuzeti ovim Zakonom.

Bez razlike na to da li se isplate za gore navedene svrhe vrše zaposlenom rezidentnom ili pak nerezidentnom fizičkom licu, saglasno članu 5a. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, porez na dohodak se ne plaća na naknade po osnovu ličnih primanja, odnosno naknade za povećane troškove zaposlenih do iznosa utvrđenog Opštim kolektivnim ugovorom, između ostalog i za solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice do 1.000,00.

Na lična primanja isplaćena u iznosu većem od iznosa utvrđenog članom 5a. stav 2. tačka 6. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, plaća se porez na dohodak fizičkih lica primjenom poreske skale propisane navedenim Zakonom, i doprinosi za obavezno socjalno osiguranje, koji su propisani posebnim zakonima.

Za slučaj isplate pomoći za liječenje djeteta nerezidentnog radnika koji nije zaposlen u vašoj firmi, prema važećim propisima Crne Gore, ta firma nema obavezu uplate bilo koje vrste poreza, ali treba imati u vidu član 14. Zakona o porezu na dobit pravnih lica koji propisuje da se za utvrđivanje oporezive dobiti u rashode priznaju i izdaci za zdravstvene obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine i to najviše do 3% ukupnog prihoda.

1.Da li se nerespoređena dobit u postupku likvidacije pravnog lica uključuje u osnovicu za izračunavanje kapitalnog dobitka, odnosno kakav je njen tretman prilikom dobrovoljne likvidacije? Ukoliko je osnivač privrednog društva (doo) fizičko lice ili nerezidentno lice, kako se oporezuje dobitak koji navedeno lice ostvari nakon dobrovoljne likvidacije društva?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), u članu 5, definosano je da se izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju, između ostalog, i prihodi ostvareni po osnovu prodaje nepokretne imovine koja se nalazi u Crnoj Gori i prodaje pokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori. Osnovicu poreza na dobit, shodno članu 7 Zakona, predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.Članom 21,22,23 i 24 istog Zakona definisan je pojam i propisan način utvrđivanja kapitalnog dobitka. Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti. Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom. Ukupan iznos kapitalnog dobitka uključuje se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je ostvaren. U slučaju likvidacije pravnog lica, shodno članu 27 Zakona, pravno lice dužno je da, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni. Nabavna cijena raspodijeljene imovine u postupku likvidacije, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine prije njene raspodjele, a kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 Zakona. Shodno navedenim odredbama, ukazujemo da se ne uključuje neraspoređena dobit u osnovicu za utvrđivanje kapitalnog dobitka, kako navodite u svom dopisu, već se kapitalni dobitak uključuje u dobit pravnog lica, te se tako utvrđena dobit oporezuje po stopi od 9%.
Dobit koju osnivač privrednog društva (doo), fizičko lice ili nerezidentno lice, ostvari prilikom dobrovoljne likvidacije društva oporezuje se po stopi od 15 %, shodno odredbama člana 29 Zakona, kojim je propisano da je obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna i uplati porez po odbitku na isplate izvršene, između ostalog, i po osnovu dividende i udjela u dobiti u pravnom licu;

2. Kakav je poreski tretman donacija, naročito sa aspekta Zakona o porezu na dobit pravnih lica :
Članom 2 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. List RCG br. 65/01, 12/02, 80/04), propisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti.
Članom 7 stav 1 i 2 propisano je da osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.
Članom 10 propisano je da se za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja.
Članom 14 istog zakona propisano je da se izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda.
Shodno navedenom, ističemo, da ukupni izdaci po svim osnovama iz prethodnog člana priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda, te da, kada se radi o donacijama koja vrše pravna lica ne postoje druge poreske obaveze.



3. Da li se može izvršiti oslobađanje od plaćanja akontacija poreza na dobit za 2008. godinu, ako je po prijavi poreza na dobit za 2007. godinu iskazana konačna obaveza poreza na dobit u iznosu od xxxx , u situaciji kada odlukom odgovornih lica u privrednom društvu odlučeno da se ne otvara objekat xxxxxx restorana, usled adaptacije hotela i nemogućnosti obezbjeđenja adekvatnog poslovnog prostora za otvaranje restorana do početka ljetnje sezone?


Zakonom o porezu na dobit ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), u članu 41 popisano je da poreski obveznik, tokom godine, porez na dobit plaća u vidu mjesečnih akontacija, čiju visinu određuje na osnovu prijave poreza na dobit za prethodnu godinu.
Akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec u visini 1/12 poreske obaveze za prethodnu godinu i smatra se kreditom u odnosu na obavezu po poreskoj prijavi.
Takođe, istim članom je propisano da ako poreski obveznik tokom godine, u obliku akontacije, plati više poreza nego što je dužan da plati po poreskoj prijavi, više plaćeni porez vraća mu se na njegov zahtjev ili se uračunava u akontaciju za naredni period.
Shodno navedenom, ukazujemo da Zakon ne predviđa mogućnost oslobađanja od plaćanja akontacija poreza na dobit u toku tekuće godine, već samo mogućnost povraćaja poreza ukoliko se putem akontacija plati više poreza nego što je obaveza po poreskoj prijavi za određeni poreski period.
Odluka o neotvranju objekta, na koju se pozivate, donijeta je u aprilu mjesecu 2008. godine, zbog nemogućnosti obezbjeđenja adekvatnog poslovnog prostora do početka ljetnje sezone. Međutim, takođe je moguće očekivati promjenu okolnosti koje bi izazvale i donošenje nove odluke, a svakako je u svemu relevantno i to da privredno društvo i dalje nastavlja sa poslovanjem, te da uvijek postoji mogućnost ostvarivanja prihoda obavljanjem navedene ili neke druge vrste djelatnosti.

4. Kakav je poreski tretman obrazovne ustanove Fakultet za XY sa aspekta Zakona o porezu na dobit pravnih lica?

Članom 2 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), propisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Predmet oporezivanja rezidenata u smislu člana 4 navedenog zakona je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Članom 7 stav 1 i 2 propisano je da osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom. Član 6 navedenog zakona propisano je da porez na dobit ne plaćaju Centralna banka Crne Gore, javni fondovi i javne ustanove čiji je osnivač Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave, osim za dobit koju ostvaruju prodajom proizvoda i usluga na tržištu. Shodno izloženom, a imajući u vidu da se izuzeće u smislu navedenog člana odnosi na javne ustanove čiji je osnivač Crna Gora ili jedinica lokalne samouprave, te činjenicu da se u vašem slučaju radi o privatnoj obrazovnoj ustanovi koja ostvarije prihode pružanjem usluga na tržištu, mišljenja smo da ste obveznici poreza na dobit u smislu navedenog zakona.

5. Da li je propisano poresko oslobođenje u smislu Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kod novoosnovanih pravnih lica u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, koja obavljaju proizvodnu djelatnost?

Članom 2 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), propisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Predmet oporezivanja rezidenata u smislu člana 4 navedenog zakona je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Članom 31 stav 1 navedenog Zakona propisano je da novoosnovano pravno lice u privredno nedovoljno razvijenim opštinama, koje obavlja proizvodnu djelatnost, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za prve tri godine od početka obavljanja djelatnosti, na dobit ostvarenu obavljanjem djelatnosti u nedovoljno razvijenoj opštini. U članu 1 Pravilnika o korišćenju poreske olakšice po osnovu poreza na dobit pravnih lica u nedovoljno razvijenim opštinama ("Sl. list RCG", br. 03/03), uređuje se način korišćenja poreske olakšice kod plaćanja poreza na dobit pravnih lica od strane poreskog obveznika koji obavlja proizvodnu djelatnost, a čije je glavno mjesto poslovanja u privredno nedovoljno razvijenim opštinama. Činjenica je da i Zakon i Pravilnik predviđaju mogućnost da se porez na dobit ne plaća na prihode koje ostvare od prodaje vode za piće novoosnovana pravna lica u nedovoljno razvijenim opštinama. Postavlja se pitanje da li se Javno preduzeće "Održavanje i izgradnja" može smatrati novoosnovanim pravnim licem, da li ima status pravnog sledbenika prethodnog lica koje je upravljalo vodovodom, te da li se javna preduzeća koja se onivaju radi izvršavanja funkcija lokalne samouprave mogu smatrati novoosnovanim pravnim licima u smislu Zakona o porezu na dobit. Radi se o kontinuiranom obavljanju djelatnosti i korišćenju istih osnovnih sredstava, te se kod promjene oblika organizovanja više radi o promjeni statusa, nego o osnivanju novog preduzeća. U svakom slučaju radi donošenja odluke o oslobođenju od plaćanja poreza na dobit, neophodno je izvršiti uvid u dokumentaciju o gašenju prethodnog preduzeća i o osnivanju novog.Shodno izloženom, predlažemo, da podnesete poresku prijavu poreza na dobit u skladu sa Zakonom, a nakon toga i poseban zahtjev za oslobođenje od poreza na dobit sa pratećom dokumentacijom, Poreskoj upravi Područna jedinica Nikšić, radi donošenja konačne odluke.


6. Kakav je poreski tretman izdataka za sport sa aspekta Zakona o porezu na dobit pravnih lica?

Članom 2 stav 1 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), propisano je da je poreski obveznik poreza na dobit rezidentno, odnosno nerezidentno pravno lice koje obavlja djelatnost radi sticanja dobiti. Članom 7 stav 1 i 2 propisano je da osnovicu poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.Članom 10 propisano je da se za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju rashodi u iznosima utvrđenim bilansom uspjeha, u skladu sa zakonom kojim se uređuje računovodstvo, izuzev rashoda za koje je ovim zakonom propisan drukčiji način utvrđivanja. Članom 14 istog zakona propisano je da se izdaci za zdravstvene, obrazovne, naučne, vjerske, kulturne, sportske i humanitarne svrhe, kao i za zaštitu životne sredine, priznaju kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda. Shodno navedenom, ističemo, da ukupni izdaci po svim osnovama iz prethodnog člana priznaju se kao rashod najviše do 3% ukupnog prihoda, a ne samo izdaci u svrhu finansiranja sportskih aktivnosti.

7. Da li je privredno društvo koje ostvaruje prihod prodajom robe u slobodnim carinskim prodavnicama u obavezi da plaća porez na dobit, na osnovu čl.23 Zakona o slobodnim zonama?


Iz Vašeg akta, očigledno se može tumačiti da ste vezali poslovanje privrednog društva u slobodnim zonama i skladištima sa poslovanjem u slobodnim carinskim prodavnicama. Zakonom o slobodnim zonama (Sl list RCG br.42/04 i Sl list CG br.11/07) su uređeni osnivanje slobodnih zona i slobodnih skladišta, upravljanje i uslovi za obavljanje privrednih djelatnosti kao i uslovi za prestanak rada zone i skladišta, dok se Uredbom o bližem postupku i uslovima za otvaranje slobodnih carinskih prodavnica (Sl list RCG br.43/05), propisuje bliži postupak i uslovi za otvaranje slobodnih carinskih prodavnica.

Međutim, gore navedenom Uredbom čl.10 je propisano da se roba u SCP može prodavati na aerodromima, u lukama otvorenim za međunarodi saobraćaj i na međunarodnim otvorenim graničnim prelazima.

Dakle, otvaranje ovakvih prodavnica u slobodnim zonama nije predviđeno.Oslobođenje od plaćanja poreza na dobit se odnosi na privredna društva (korisnike i operatere) koji obavljaju privrednu djelatnost u okviru slobodnih zona, dok privredna društva u okviru kojih posluju SCP su u obavezi plaćanja poreza na dobit u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica (Sl list RCG br.65/01...80/04).


8.Kako sastaviti poresku prijavu poreza na dobit za poreskog obveznika koji obavlja djelatnost dijelom u Slobodnoj carinskoj zoni Bar, a dijelom van Slobodne carinske zone?

Zakonom o slobodnim zonama (Sl.list RCG, br. 42/04 i Sl.list Crne Gore, br.11/07), uređuje se osnivanje slobodnih zona i slobodnih skladišta, upravljanje i uslovi za obavljanje privrednih djelatnosti u njima, kao i uslovi za prestanak rada zone i skladišta.
Zona i skladište predstavljuju dio carinskog područja Crne Gore na kome se privredne djelatnosti obavljaju pod posebnim uslovima utvrđenim navedenim zakonom. Korisnik zone i skladišta je domaće ili strano pravno i fizičko lice koje na njenom području obavlja privrednu djelatnost.
Osnivač zone ili skladišta je obavezan da po zahtjevu Ministarstva za ekonomske odnose sa inostranstvom i evropske integracije, a najmanje jednom godišnje, do 31.marta tekuće za prethodnu godinu, dostavi Izvještaj o radu zone ili skladišta Vladi.
Članom 18 Zakona propisano je da se za robu unesenu u slobodnu zonu i skladište upotrijebljenu ili potrošenu u skladu sa Zakonom o slobodnim zonama, ne plaćaju carina, carinske dažbine i porez na dodatu vrijednost, a član 23 propisuje da korisnik i operater ne plaćaju porez na dobit pravnih lica.

Odredbe člana 19 ovog Zakona obavezuju korisnika da omogući sprovođenje mjera carinskog nadzora i vodi propisanu evidenciju o robi koja ulazi u zonu ili skladište i izlazi iz zone ili skladišta, a s obzirom da zone ili skladišta predstavljaju dio carinskog područja Crne Gore za nadzor poslovanja istih nadležna je Uprava carina koja i izdaje rješenja o početku rada zone ili skladišta.
Prijava poreza na dobit je sačinjena u skladu sa Zakonom o porezu na dobit, a oslobođenja Slobodnih zona su propisana drugim zakonima.
Dakle, po našem mišljenju, u navedenom slučaju jedino je moguće utvrditi porez na cjelokupnu dobit, a potom posebnim zahtjevom tražiti oslobođenje za poslovanje koje se odnosi na Slobodne zone.




9. Kakve su obaveze za plaćanje poreza i u kom zakonskom roku za
preduzeće osnovano u Crnoj Gori koje ima osnivača-pravno lice iz Srbije (100% vlasništvo) prilikom isplate dividende osnivaču iz Srbije?
Shodno članu 4. Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl.list RCG", br. 65/01,12/02 i 80/04), predmet oporezivanja rezidenta je dobit koju rezident ostvari u Crnoj Gori i izvan Crne Gore. Predmet oporezivanja nerezidenta je dobit koju nerezident ostvari u Crnoj Gori. Predmet oporezivanja strane poslovne jedinice nerezidenta je dobit koju ostvari ta poslovna jedinica.
Na ostvarenu oporezivu dobit, utvrđenu usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen Zakonom o porezu na dobit pravnih lica, poreski obveznik je saglasno članu 28. i 40. tog Zakona dužan da obračuna i uplati porez na dobit po proporcionalnoj stopi od 9%, kao i da nadležnom poreskom organu podnese odgovarajuću poresku prijavu.
Shodno članu 29. stav 1. navedenog Zakona propisano je da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna i uplati porez po odbitku na isplate izvršene po osnovu :
1. dividende i udjela u dobiti u pravnom licu;
2. autorskih naknada, kamata, kapitalnih dobitaka i naknada po osnovu zakupnine nepokretnosti koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.
Stopa poreza iz stava 1 ovog člana iznosi 15%, osim za kamate za koje stopa iznosi 5%.
Porez po odbitku ne plaća se na dividende i udjele u dobiti koje su iskorišćene za uvećanje osnovnog kapitala poreskog obveznika.
Položaj stranih društava koja obavljaju privrednu djelatnost preko svog dijela na teritoriji Crne Gore je propisan članom 80 Zakona o privrednim društvima ("Sl.list RCG", br. 6/02). Odredbe ovog člana propisuju da su strana društva dužna da usaglase svoje poslovanje sa odgovarajućim odredbama Zakona o privrednim društvima i drugih zakona RCG. Ako pođemo od činjenice da je osnovni cilj osnivanja djelova stranih društava ostvarivanje profita, onda se zakonske odredbe koje se primjenjuju za oporezivanje i raspodjelu profita rezidentnih lica odnose i na nerezidentna lica.
U smislu člana 63 stav 1 i stav 3 Zakona o privrednim društvima, dividenda je isplata dijela profita društva njegovim akcionarima. Akcionarsko društvo isplatiće dividendu samo ako neto vrijednost aktive nije manja od vrijednosti osnivačkog kapitala i pod uslovom da isplata dividende neće smanjiti neto vrijednost imovine ispod osnivačkog kapitala.
Shodno navedenim zakonskim odredbama, proizilazi da preduzeće osnovano u Crnoj Gori prilikom isplate dividende osnivaču iz Srbije ima obavezu da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku po stopi od 15%.



10. Da li nakon registracije smanjenja kapitala kod CRPS Podgorica, možemo taj iznos podići sa žiro računa, s obzirom na to da suprutnu promjenu ovoj možemo uraditi?

Zakonom o privrednim društvima ("Sl.list RCG br. 06/02 i "Sl.list Crne Gore, br.17/07), se uredjuju oblici obavljanja privredne djelatnosti i njihova registracija. Društvo sa ograničenom odgovornošću mogu osnovati fizička ili pravna lica, ulaganjem novčanih ili nenovčanih sredstava u društvo radi ostvarivanja profita, a njegovi osnivači odgovaraju za obaveze društva do iznosa svojih uloga.
Članom 59 Zakona o privrednim društvima uređuje se postupak smanjenja osnovnog kapitala, za akcionarska društva. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na akcionarsko društvo shodno se primjenjuju i na društvo sa ograničenom odgovornošću. Kod društva sa ograničenom odgovornošću koje ima samo jednog člana, jedini član društva ima ovlašćenja skupštine društva.
Osnovno načelo je da se pored poštovanja procedure propisane ovim Zakonom, sve odluke vezane za promjenu statusa, moraju biti prijavljene i registrovane u CRPS.
Dakle, jedini legalni način smanjenja osnovnog kapitala koji ne podliježe oporezivanju je onaj koji je izvršen i sproveden na način i u skladu sa odredbama Zakona o privrednim društvima.

11. Da li se troškovi nastali po osnovu obezvrjeđivanja akcija na tržištu kapitala priznaju u poreskom bilansu i pod kojim brojem u Prijavi poreza treba iskazati korekciju?

Zakonom o porezu na dobit pravnih lica (Sl list RCG br .65/0180/04), u članu 21 propisano je da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti.
Prema tome kapitalni dobitak može nastati u momentu kada se izvrši prodaja akcija a kapitalna dobit prestavlja razliku između prodajne i nabavne vrijednosti akcija.Ukoliko je ta razlika negativna onda se radi o kapitalnom gubitku.
Povećanje odnosno smanjenje akcija koje držite u svom portfelju u skladu sa kretanjem cijena na tržištu kapitala ne utiče na poresku obavezu, te u ovom slučaju nemate pravo da izkazujete troškove po tom osnovu u poreskoj prijavi.
Imate pravo da utvrđujete vrijednost akcija u skladu sa cijenama na tržištu kapitala, ali takva povećanja odnosno smanjenja možete knjižiti u korist ili na teret revalorizacionih rezervi, te nije ni potrebno da ih iskazujete kao poslovni rashod.
Takva iskazivanja vrijednosti akcija ne mogu ni predstavljati poslovni rashod sve do momenta njihove prodaje, i nema potrebe da se iskazuju niti u bilansu uspjeha niti u poreskoj prijavi.

12. Da li se sudska provizija može tretirati kao odbitna stavka u poreskoj prijavi poreza na dobit.Takođe navodite da ste u knjigama napravili provizije za sudske sporove koji su u toku i za koje je vjerovatnoća da će biti izgubljeni veća od 50% ?

Naglašavamo da kategorija sudska provizija nije nam jasna, te predpostavljamo da se radi o troškovima sudskih sporova.Međutim, postavlja se pitanje da li troškovi sudskih sporova predstavljaju rashod i na takav način se izkazuju u bilansu uspjeha.
Potpuno je logično da privredno društvo ima potrebu za pokretanjem sudskih postupaka, koji su u vezi sa njegovim poslovanjem, te se tako nastali troškovi mogu smatrati poslovnim rashodima, a u kontnom planu za privredna društva je predviđen i odgovarajuči račun za evidentiranje tih troškova.
U Vašem pitanju se na neki način unaprijed prejudiciraju sudske odluke i prognozira ishod spora te se postavlja pitanje da li se radi o sudskom sporu koji je povezan sa poslovanjem privrednog društva.
Nije jasno da li se radi o troškovima koje plaća tužilac ili tužena strana, te se može izvesti zaključak da ukoliko se radi o sporu čiji je cilj naplata potraživanja, dokazivanja prava svojine i sl. , a da se isti vodi za potrebe obavljanja poslovne djelatnosti samog privrednog društva onda se može govoriti o troškovima koji imaju karakter poslovnih rashoda.

13. Da li se nerespoređena dobit u postupku likvidacije pravnog lica uključuje u osnovicu za izračunavanje kapitalnog dobitka, odnosno kakav je njen tretman prilikom dobrovoljne likvidacije?
Ukoliko je osnivač privrednog društva (doo) fizičko lice ili nerezidentno lice, kako se oporezuje dobitak koji navedeno lice ostvari nakon dobrovoljne likvidacije društva?



Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01, 12/02, 80/04), u članu 5, definosano je da se izvorima dobiti u Crnoj Gori smatraju, između ostalog, i prihodi ostvareni po osnovu prodaje nepokretne imovine koja se nalazi u Crnoj Gori i prodaje pokretne imovine, ukoliko se njen prodavac nalazi u Crnoj Gori.


Osnovicu poreza na dobit, shodno članu 7 Zakona, predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika. Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim zakonom.
Članom 21,22,23 i 24 istog Zakona definisan je pojam i propisan način utvrđivanja kapitalnog dobitka. Kapitalnim dobitkom smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti. Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom. Ukupan iznos kapitalnog dobitka uključuje se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je ostvaren.
U slučaju likvidacije pravnog lica, shodno članu 27 Zakona, pravno lice dužno je da, utvrdi kapitalni dobitak ili gubitak kao da je prodalo imovinu po tržišnoj cijeni. Nabavna cijena raspodijeljene imovine u postupku likvidacije, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je jednaka tržišnoj vrijednosti imovine prije njene raspodjele, a kapitalni dobitak, odnosno kapitalni gubitak se utvrđuje na način predviđen članom 22 Zakona.

Shodno navedenim odredbama, ukazujemo da se ne uključuje neraspoređena dobit u osnovicu za utvrđivanje kapitalnog dobitka, kako navodite u svom dopisu, već se kapitalni dobitak uključuje u dobit pravnog lica, te se tako utvrđena dobit oporezuje po stopi od 9%.

Dobit koju osnivač privrednog društva (doo), fizičko lice ili nerezidentno lice, ostvari prilikom dobrovoljne likvidacije društva oporezuje se po stopi od 15 %, shodno odredbama člana 29 Zakona, kojim je propisano da je obveznik poreza na dobit dužan je da obračuna i uplati porez po odbitku na isplate izvršene, između ostalog, i po osnovu dividende i udjela u dobiti u pravnom licu.

14. Koje su poreske olakšice za plaćanje poreza na dobit po osnovu novozaposlenih radnika shodno čl. 30. Zakona o porezu na dobit pravnih lica; da li se pravo na umanjenje osnovice može koristiti isto i za novozaposlene na određeno kao i na neodređeno vrijeme; da li je korišćenje ovog prava uslovljeno time da je novozaposleni radnik bio na evidenciji kod Zavoda za zapošljavanje; kao i to da li se ovo pravo može koristiti i za preuzete radnike koji su bili zaposleni kod firme zakupodavca a koji su prilikom zakupa poslovnog prostora preuzeti od te firme?

Saglasno čl. 4. Uputstva za obračunavanje i plaćanje poreza i doprinosa iz i na lična primanja po osnovu zaposlenja ("Sl. list RCG", broj 81/06), osnovicu za obračun doprinosa (penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti), čini bruto lično primanje zaposlenog.

Iz ličnih primanja zaposlenog za 2008. godinu obračunavaju se doprinosi po stopama i to:
- penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 12%
- zdravstveno osiguranje po stopi od 6,5%
- osiguranje od nezaposlenosti po stopi od 0,5%
Na lična primanja zaposlenog za 2008. godinu obračunavaju se doprinosi po stopama i to:
- penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 9%
- zdravstveno osiguranje po stopi od 5,5%
- osiguranje od nezaposlenosti po stopi od 0,5%
Osnovicu za obračun doprinosa na lična primanja čini bruto lično primanje i ona je jednaka osnovici koja se koristi za obračun doprinosa iz ličnih primanja.

Radi ostvarivanja prava na umanjenje poreske osnovice po osnovu zaposlenja novih radnika iz člana 30. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, poreskom obvezniku se ta osnovica umanjuje za iznos isplaćenih zarada novozaposlenih radnika, uvećanih za doprinose za obavezno socijalno osiguranje koje plaća poslodavac. Kako, saglasno čl. 2. istog Uputstva lična primanja obuhvataju zaradu, naknade zarade i druga primanja propisana Zakonom o radu i kako se ona iskazuju u bruto iznosu koji obuhvata neto lična primanja, porez i doprinose koje plaća osiguranik (zaposleni), to smo mišljenja da se po osnovu novozaposlenih radnika osnovica umanjuje za iznos bruto zarade novozaposlenog radnika, uvećanu za doprinose za obavezno socijalno osiguranje koje plaća poslodavac. U navedenu osnovicu ne uključuju se prirez porezu, doprinosi Privrednoj komori Crne Gore i doprinos Sindikatu.

Članom 30. stav 5. Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da novozaposlenim radnikom kojeg poreski obveznik zaposli u poslovnoj godini na neodređeno vrijeme, a najmanje na dvije godine, smatra se radnik sa kojim je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Saglasno navedenom, mišljenja smo da pravo na umanjenje poreske osnovice, poreski obveznik može koristiti godinu dana od dana zaposlenja novog radnika sa kojim je sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme.

Za korišćenje prava na umanjenje poreske osnovice za iznos isplaćenih zarada novozaposlenih radnika, Zakon o porezu na dobit pravnih lica, kao uslov ne propisuje da je novozaposleni radnik bio na evidenciji kod Zavoda za zapošljavanje, te smatramo da je za ostvarivanje tog prava dovoljan uslov da je radnik primljen po osnovu oglasa objavljenog preko tog Zavoda.

Članom 30. stav 6. Zakona o porezu na dobit pravnih lica propisano je da se novozaposlenim radnikom ne smatraju lica koja su bila zaposlena u, posredno ili neposredno, zavisnom pravnom licu poreskog obveznika. Saglasno navedenom, kao i na osnovu navoda iz vašeg akta (zakup poslovnog prostora; preuzimanje dijela radnika u privremeni radni odnos; zakupodavac poslovnog prostora je sa jednim brojem radnika raskinuo radni odnos, a iste je poreski obveznik zaposlio u stalni radni odnos na neodređeno vrijeme; poreski obveznik je vlasnik dijela akcija zakupodavca), može se nedvosmisleno ustanoviti da su novozaposlena lica bila zaposlena u nekom obliku, zavisnom pravnom licu poreskog obveznika, samim tim i nema Zakonskog osnova da poreski obveznik za tako uposlena lica može koristiti umanjenje poreske osnovice propisane članom 30. stav 1. Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

15. Da li nakon plaćanja poreza na dobit pravnih lica postoji mogućnost da se podigne dio neraspoređene dobiti i koje su poreske obaveze po tom osnovu, kao i da li pravno lice može iz neraspoređene dobiti da kupi stanove za svoje radnike i koje su mu obaveze za to?

Nakon uplate poreza na dobit osnivač privrednog društva može podići preostalu dobit, a time i dio dobiti, s tim što je isplatilac dužan da istovremeno sa isplatom obračuna, obustavi i uplati prihod od kapitala (porez po odbitku) po stopi od 15%.

Što se tiče drugog dijela ovog pitanja, mišljenja smo da privredna društva imaju mogućnost da sredstva rezervi formiraju putem raspodjele profita, a ista je propisana Zakonom o privrednim društvima (Sl. list RCG, broj 06/02). Odredbama ovog Zakona precizno se ne propisuje način raspodjele sredstava, osim raspodjele akcionarima. U pogledu same raspodjele postoje ograničenja u članu 62. Zakona koji propisuje, da kada na posljednji dan posljednje finansijske godine neto imovina društva, prema godišnjem izvještaju, iznosi ili bi nakon raspodjele profita akcionarima iznosila manje od vrijednosti kapitala društva zajedno sa rezervama koje se ne mogu raspodjeljivati prema Zakonu ili Statutu društva, društvo ne može vršiti raspodjelu profita akcionarima.

Zakon ne sadrži posebne odredbe o izdvajanjima za druge namjene (rezervni fond, stambeni fond, izdvajanje u humanitarne svrhe i sl.), ali ostavlja mogućnost da se posebna pitanja regulišu Statutom društva. Po mišljenju ovog Organa, statutom se mogu predvidjeti i vršiti izdvajanja u tzv. slobodne rezerve pod uslovom da se prethodno plati porez na dobit i porez po odbitku od 15%. U suštini se akcionari ili vlasnici privrednog društva odriču dijela profita u korist trećih lica, te se u ovom slučaju primjenjuje isti princip oporezivanja.

U vašem slučaju, ukoliko ne postoje ograničenja iz člana 62. stav 1. i 2. i člana 63. stav 3, Zakona o privrednim društvima i ako je statutom predviđena mogućnost donošenja odluke o izdvajanju u određene fondove, imate mogućnost da dio profita izdvojite za te namjene (naravno ukoliko je donesena Odluka o izdvajanju sredstava u stambeni fond i potpisan ugovor sa radnikom o odbijanju kredita od neto plate radnika), pod uslovom da je prethodno plaćen porez na dobit i porez po odbitku na dio profita koji se izdvaja za te namjene.

16. Gdje u prijavi poreza na dobit iskazati prihode po osnovu kapitalnih dobitaka od prodaje hartija od vrijednosti na koje se shodno čl. 21. Zakona o porezu na dobit pravnih lica ne plaća porez, kao i Da li se na prihode od vrijednosnog prilagođavanja hartija od vrijednosti plaća porez na dobit i ako se plaća, gdje iste iskazati u Prijavi poreza na dobit?

Saglasno odredbama člana 7. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (Sl. list RCG, broj 65/01 80/04), osnovicu za obračun poreza na dobit predstavlja oporeziva dobit poreskog obveznika, a koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen ovim Zakonom.

Bilans uspjeha čine:
a) poslovni prihodi u koje spadaju:
- prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga; od aktiviranja učinaka; od subvencija, dotacija, regresa, kompenzacija i povraćaja dažbina po osnovu prodaje robe, proizvoda i usluga; od doprinosa i članarina; drugi poslovni prihodi koji su obračunati u knjigovodstvenoj ispravi, nezavisno od vremena isplate, u koje spadaju i dobici od prodaje učešća i drugih hartija od vrijednosti.

Saglasno čl. 21. Zakona o porezu na dobit pravnih lica, kapitalnim dobitkom smatra se između ostalog i prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom odnosno drugim prenosom uz naknadu udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti. Ukupan iznos kapitalnog dobitka uključuje se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je ostvaren i on predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim Zakonom. Negativna razlika predstavlja kapitalni gubitak i on se može prebijati sa kapitalnim dobicima ostvarenim u istoj godini. Ako se i dalje pojavi kapitalni gubitak, poreski obveznik može prenijeti kapitalni gubitak na račun budućih kapitalnih dobitaka u narednih pet godina.

Prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine, a za iste svrhe, nabavna cijena imovine je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu, utvrđena na način predviđen zakonom kojim se uređuje računovodstvo i umanjena za troškove amortizacije, utvrđene na način predviđen Zakonom o porezu na dobit pravnih lica.

Ukoliko se kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti u periodu od 12 mjeseci reinvestira za kupovinu novih hartija od vrijednosti, taj kapitalni dobitak se ne uključuje u poresku osnovicu u godini u kojoj je dobitak ostvaren, a ako se ne reinvestira u tom roku, taj iznos se uključuje u poresku osnovicu u godini koja slijedi godini nastanka kapitalnog dobitka.

Kapitalni dobitak ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koje je poreski obveznik u svom portfelju držao duže od dvije godine ne oporezuju se.

Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da u poresku osnovicu obveznika u cjelini ulazi ukupan iznos kapitalnog dobitka za poresku godinu u kojoj je ostvaren sem onog dijela koji je u periodu od 12 mjeseci reinvestiran za kupovinu novih hartija od vrijednosti. Onaj dio kapitalnog dobitka koji je ostvaren prodajom hartija od vrijednosti koje je poreski obveznik u svom portfelju držao duže od dvije godine ne oporezuju se.

Tako utvrđeni iznos kapitalne dobiti iskazuje se na odgovarajućoj poziciji u Bilansu uspjeha, ima direktnog uticaja na utvrđivanje osnovice poreza na dobit i ona se prenosi na poziciji 1. Prijave poreza na dobit pravnih lica radi utvrđivanja oporezive dobiti, koja se utvrđuje usklađivanjem dobiti poreskog obveznika iskazane u bilansu uspjeha, na način predviđen Zakonom o porezu na dobit pravnih lica. U prijavi poreza na dobit pravnih lica ne unose se prihodi po osnovu kapitalnih dobitaka od prodaje hartija od vrijednosti, pa ni oni na koje se ne plaća porez.

Hartije od vrijednosti koje nijesu prodate, evidentiraju se u Aktivi Bilansa stanja kao obrtna imovina preduzeća i imaju tretman gotovinskih ekvivalenata ukoliko su unovčive uz beznačajan rizik smanjenja vrijednosti, a procjenjuju se po nominalnoj vrijednosti. Za njih, poreski obveznik je dužan da vodi analitičku evidenciju koja mora biti usaglašena sa stanjem na odgovarajućem računu glavne knjige i sa knjigom akcija, kao i sa evidencijom u Centralnoj Depozitarnoj Agenciji i one se ne unose se na bilo kojoj poziciji Prijave poreza na dobit pravnih lica.


1. Da li se pod pojmom ekonomske propagande smatraju usluge koje pružamo licima koja imaju sjedište izvan Crne Gore, i to: osmišljavanje markentiške komunikacije, usluge istraživanja potrošačkih navika, izrada strategije, izrada idejnih rješenja i organizovanje promotivnih aktivnosti u reklamne svrhe?

U javnosti se pod pojmom ekonomske propagande podrazumijeva veliki spektar usluga koje su u vezi sa prometom proizvoda. Međutim, naše je mišljenje, a na to ukazuje i sudska praksa da se, u svrhu oporezivinja, pod uslugama ekonomske propagande podrazumevaju poslovi saopštavanja prodajnih poruka o svojstvima, kvalitetu i načinu korišćenja proizvoda.
S toga, veći dio usluga koje ste opisali u svom aktu, kao što su osmišljavanje markentiške komunikacije, usluge istraživanja potrošačkih navika, izrada strategije, izrada idejnih rješenja i td., po našem mišljenju ne spadaju u usluge koje bi se, u smislu člana 17 stav 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost, oporezivale prema mjestu primaoca usluge, pa smatramo da ste prilikom pružanja istih dužni da obračunavate PDV, bez obzira što ih obavljate za lica koja imaju sjedište u inostranstvu.

2. Koje su obaveze obračunavanja PDV-a na sredstva koja iz Budžeta, posredstvom Ministarstva kulture, sporta i medija, dobijate za pokriće dijela troškova nastalih emitovanjem programa RTV CG ?
Zakonom o radio-difuziji ("Sl. list RCG", br. 51/02 77/06) u članu 83 stav 3 propisano je da se Budžetom Republike i budžetima jedinica lokalne samouprave obezbjeđuju sredstva za plaćanje usluga prenosa i emitovanja programa javnih radio-difuznih servisa čiji su oni osnivači, a stavom 4 istog člana da ta sredstva predstavljaju prihod RDC.
Zakonom o javnim radio-difuznim servisima "Radio Crne Gore" i "Televizija Crne Gore" ("Sl. list RCG", br. 51/02, 62/02) u članu 12 , između ostalog, propisano je da se Budžetom Republike obezbjeđuju sredstva za plaćanje usluga prenosa i emitovanja programa RTV CG koje obezbjeđuje preduzeće za prenos i emitovanje radio-difuznih signala.
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01, 04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07 od 27.12.2007), u članu 20 stav 1, propisano je da je:osnovica za PDV sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Shodno navedenim zakonskim odredbam, sredstva koja Ministarstvo kulture, sporta i medija, uplaćuje RDC za pokriće dijela troškova nastalih emitovanjem programa RTV CG, po našem mišljenju predstavljaju subvencije, te da u skladu sa članom 20 zakona o PDV-u podliježu oporezivanju.


3. Pravo korisnika operativnog lizinga na povraćaj PDV-a?

Operativni lizing, po svojoj suštini, predstavlja zakup nepokretne i pokretne imovine, pri čemu se PDV plaća prilikom plaćanja svake mjesečne rate, na osnovicu koju čini cijena zakupa, te nema zakonskog osnova za oslobađanje korisnika lizinga od plaćanja tog poreza. Ukoliko je predmet lizinga uzet u zakup u svrhu obavljanja djelatnosti, te ako je korisnik registrovani PDV obveznik, može ostvariti pravo na povraćaj PDV-a u skladu sa odredbama člana 50 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07 od 27.12.2007).

4. Kakav je poreski tretman u situaciji kada da se bavite pružanjem renta car usluga, te da za obavljanje te djelatnosti kupujete nova vozila koja nakon određenog roka korišćenja prodajete najčešće fizičkim licima. Dalje navodite da prilikom prodaje tih vozila na fakturi iskazujete cijenu i porez na dodatu vrijednost, kao i da ste upoznati da se od vaših kupaca prilikom registracije zahtijeva da plate i 5 % poreza na procijenjenu vrijednost vozila?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.list RCG"; br. 65/01...04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07 ), u članu 4 stav 4 propisano je da se prometom proizvoda, u smislu ovog člana, ne smatra (između ostalog) promet upotrebljavanih putničkih automobila, motocikala i plovnih objekata, za koje poreski obveznik pri nabavci nije imao pravo na odbitak ulaznog PDV.
Imajući u vidu navedenu odredbu slijedi da, ukoliko ste pri nabavci tih automobila imali pravo na odbitak PDV-a (kao što pretpostavljamo da jeste), tada se i dalji promet tih automobila, odnosno njihova prodaja nakon izvjesnog perioda korišćenja smatra prometom proizvoda u smislu Zakona o PDV-u i podliježe obavezi obračunavanja i plaćanja istog.
Zakonom o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ("Sl. list RCG", br. 55/03 od 01.10.2003.), u članu 1, propisano je plaćanje poreza na promet putničkih i ostalih upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica koja kupuju ili stiču pravna i fizička lica, ako se taj promet ili sticanje ne oporezuju porezom na dodatu vrijednost. Taj porez se plaća po stopi od 5%, na osnovicu koju čini tržišna vrijednost u trenutku nastanka poreske obaveze. Poreski obveznik poreza je kupac, odnosno sticalac upotrebljavanih putničkih i ostalih motornih vozila (član 4 i 5 Zakona).
Shodno navedenom, ukoliko promet vozila podliježe plaćanje PDV-a, kao u vašem slučaju, tada se prilikom registracije ne plaća porez na promet upotrebljavanih vozila. Naravno, kao dokaz da je plaćen PDV treba pri registraciji priložiti i fakturu sačinjenu u skladu sa članom 32 Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Takođe napominjemo da je xxxxxxxx d.o.o., kao prodavac, dužno izvršiti ispravku odbitka ulaznog PDV u skladu sa članom 39 Zakona.


5. Kojom se stopom PDV-a oporezuje prodaja autorskih prava domaćim firmama, a kako se sa poreskog aspekta tretira prodaja inostranim kućama kada firma registrovana u Crnoj Gori kupuje autorska prava za emitovanje TV serija i filmova od vlasnika iz drugih zemalja i da ista ta prava prodaje domaćim i inostranim TV kućama?
Shodno članu 17 stav 1 Zakon o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br.65/0176/05) mjestom izvršenog prometa usluga smatra se mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, kod određenih usluga kao što su npr. usluge prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto sjedišta primaoca usluge a što proizilazi iz stava 3 istog člana.
Takođe, članom 12 stav 1 tačka 3 Zakona propisano je da je poreski dužnik primalac usluga iz člana 17 stav 3 ovog zakona, osim u slučaju kada je primalac lice koje nije obveznik PDV, u kom slučaju je obveznik davalac usluge.
Dakle, kod navedenih usluga opredjeljujući momenat za utvrđivanje poreskog obveznika je mjesto vršenja usluge, te je primalac usluge obveznik PDV-a. Obveznik koji je primio takvu uslugu obračunava i plaća PDV po opštoj stopi od 17 %, a ta stopa se takođe primjenjuje prilikom dalje prodaje autorskih prava domaćim firmama.
Kao što smo naveli, za nastanak obaveze obračunavanja PDV-a, kod usluga iz člana 17 stav 3, bitno je utvrditi stvarnog primaoca usluge i njegovo sjedište, odnosno prebivalište. Ovakvo rješenje imaju sve zemlje koje imaju sistem PDV-a, što praktično znači da za navedene usluge, ukoliko se pružaju licima kojima je sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu, ne postoji obaveza obračunavanja PDV-a u Crnoj Gori, odnosno da bi ta lica trebala obračunati i platiti porez u svojoj zemlji. Ovakva zakonska odredba donijeta je u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.


6. Da li se na uslugu izvršenu u Crnoj Gori za firmu sa sjedištem u Francuskoj obračunava PDV? Izvršena usluga je dobijanje uvjerenja o tipu mjerila koju je izvršila firma sa sjedištem u Crnoj Gori. S obzirom da nijeste precizirali o kakvoj se usluzi konkretno radi, dajemo sljedeći odgovor:
Shodno članu 17 stav 1 Zakon o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG, br.65/0176/05) mjestom izvršenog prometa usluga smatra se mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Stavom 3 člana 17 propisano je da se izuzetno od stava 1 ovog člana mjestom izvršenog prometa smatra mjesto primaoca usluge, ako primalac usluge ima prebivalište u inostranstvu, i to kod usluga:
1) prenosa, ustupanja i korišćenja autorskih prava, patenata, licenci, zaštitnih znakova i drugih prava intelektualne svojine;
2) telekomunikacija;
3) u oblasti ekonomske propagande;
4) inženjera, advokata, notara, revizora, računovođa, tumača, prevodilaca i drugih sličnih usluga savjetovanja;
5) elektronske obrade podataka i pružanja informacija, uključujući i informacije o poslovnim postupcima i iskustvima;
6) banaka, osiguranja i reosiguranja;
7) posredovanja u zapošljavanju radne snage;
8) iznajmljivanja pokretnih dobara, osim prevoznih sredstava;
9) odustajanja od obavljanja poslovne djelatnosti;
10) posredovanja u vezi sa uslugama iz tač.1) do 9) ovog stava, ako ih obavljaju agenti u ime i za račun naručioca, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto sjedišta primaoca usluge. Ako se usluge obavljaju u poslovnoj jedinici, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice primaoca usluge. Ako primalac usluge ima prebivalište u inostranstvu, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto njegovog prebivališta.
Za nastanak obaveze obračunavanja PDV-a, kod usluga iz člana 17 stav 3, bitno je utvrditi stvarnog primaoca usluge i njegovo sjedište, odnosno prebivalište. Ovakvo rješenje imaju sve zemlje koje imaju sistem PDV-a, što praktično znači da za navedene usluge, ukoliko se pružaju licima kojima je sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu, ne postoji obaveza obračunavanja PDV-a u Crnoj Gori, odnosno da bi ta lica trebala obračunati i platiti porez u svojoj zemlji. Ovakva zakonska odredba donijeta je u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.
Ponavljamo da pitanje nije jasno definisano, te da nije jasno o kakvoj se konretnoj usluzi radi. Ukoliko se predmetna usluga može podvesti pod citirane usluge iz člana 17 stav 3 Zakona o PDV-u, ne postoji obaveza obračunavanja PDV-a u Crnoj Gori, a ukoliko se radi o nekoj drugoj usluzi, tada se kao mjesto izvršenog prometa smatra mjesto davaoca usluge i postoji obaveza obračunavanja PDV-a.

7. Kako se oporezuju usluge smještaja?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05, 04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07) u članu 24 a stav 1 tačka 6 propisuje da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, odnosno usluga, između ostalog, i na usluge smještaja u hotelima, motelima, turističkim naseljima, kampovima, vilama itd.
Pravilnik o utvrđivanju proizvoda i usluga kojim se oporezuju po sniženoj stopi PDV- a ("Sl. list RCG", br. 81/05....02/06) u članu 9 propisuje da uslugom smještaja u hotelima, motelima itd. u smislu 24 a stav 1 tačka 6 Zakona, smatra se samo usluga prenoćišta u ovim objektima, koji su razvrstani u kategorije u skladu sa propisima kojima se uređuje obavljanje turističke djelatnosti.
Ako se uz uslugu smještaja pruža i usluga konzumacije jela i pića na licu mjesta (noćenje sa doručkom, polupansion, pansion i sl.) snižena stopa se primjenjuje samo na uslugu smještaja, a tom slučaju obveznik je dužan da u računu posebno iskaže naknadu za uslugu smještaja, a posebno naknadu za uslugu konzumacije jela i pića na licu mjesta.

8. Po kojoj stopi se oporezuju kašice za bebe?

Članom 24a stav 1 tačka 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07), propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda, osnovnih proizvoda za ljudsku ishranu (hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer).Na osnovu člana 24a stav 2 navedenog Zakona Ministarstvo finansija je donijelo Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV, koji je u postupku objavljivanja. Članom 1 navedenih izmjena propisano je da se u članu 2 Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV (Sl.list RCG, br.81/05,2/06 I 10/06), dodaje tačka 8 koja glasi : Hranom za odojčad u smislu člana 24a stav 1 tačka 1 Zakona, smatra se dijetetska hrana koja služi kao potpuna zamjena za majčino mlijeko ili zamjena za jedan ili više mliječnih obroka, namijenjan djeci do 12 mjeseci starosti, a koja je u skladu sa propisima o standardizaciji označena da služi za ishranu odojčadi.Shodno izloženom kašice za bebe ne spadaju u grupu proizvoda koji se mogu oporezovati po sniženoj stopi.

9. Kakav je poreski tretman usluga stranih lica u građevinarstvu i evidentiranje u poreskoj prijavi?

Članom 17 stav 1 Zakona o PDV-u ("Sl. list RCG", br. 65/01 04/06 i "Sl. list Crne Gore", br. 16/07), je propisano da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu . Članom 17 stav 2 propisano je da se izuzetno od stava 1 ovog člana, mjestom vršenja prometa usluga smatra mjesto u kome se nepokretnost nalazi, ako se usluga vrši neposredno u vezi sa nepokretnostima, uključujući i usluge posredovanja u prometu nepokretnosti, procjene nepokretnosti, pripremni radovi u građevinarstvu (usluge arhitekata i ovlašćenih nadzornika i sl.). Kako u dopisu ističete, za izvođenje radova na građevinskom objektu koje vam služi za obavljanje djelatnosti, angažovali ste strano lice. Pretpostavljamo da strano lice nije u Crnoj Gori registrovalo poslovnu jedinicu, niti je imenovalo poreskog zastupnika, te u tom slučaju primalac usluge će platiti PDV u ime stranog lica, u skladu sa članom 12 stav 3 Zakona i ima pravo na odbitak ulaznog PDV-a ukoliko je registrovani PDV obveznik. Poreski obveznik prethodno mora uplatiti PDV da bi iskorstio pravo na odbitak istog i pod uslovom da je te usluge iskoristio u svrhu obavljanja oporezive djelatnosti. Što se tiče evidentiranja u poreskoj prijavi taj iznos ste dužni iskazati na rednom broju 18 kao ulazni PDV na usluge inostranih lica, ali se ne iskazuje kao izlazni PDV, te na taj način se koristiti pravo na odbitak.

10. Obračun PDV-a izvođaču radova po projektu "Unapređenje saobraćajne infrastrukture X-Y" čiju izgradnju finansira Evropska Agencija za Rekonstrukciju (EAR)?

Članom 25 stav 1 tačka 12 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("S.L. RCG"broj 65/01...04/06) je propisano da se PDV plaća po stopi 0 % na isporuku proizvoda, odnosno usluga kada je međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom o donaciji predviđeno da se iz dobijenih novčanih sredstava neće plaćati troškovi poreza, kao i da će se način i postupak za ostvarivanja prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a urediti propisom Ministarstva finansija. U skladu sa navedenim, Uputstvom o načinu sprovođenja postupka u vezi sa ostvarivanjem prava na oslobađanje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost u slučajevima kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom odnosno ugovorom ( "Sl.list RCG", br. 34/03 ), je propisano da se prilikom uvoza proizvoda kao i kod isporuke proizvoda i obavljanja usluga u zemlji ne plaća porez na dodatu vrijednost u slučaju kada je to predviđeno međunarodnim sporazumom, odnosno ugovorom. Pravo na poresko oslobođenje u skladu sa citiranim Uputstvom ostvaruje uvoznik, odnosno kupac proizvoda, odnosno usluga (međunarodna organizacija ili domaće lice). Kupcem proizvoda odnosno usluga kod realizacije projekta iz oblasti građevinarstva smatra se potpisnik ugovora o izvođenju radova sa inostranim donatorom, odnosno nadležnim državnim organom, dakle u ovom slučaju isključivo preduzeće YU BRIV Oslobađenje od plaćanja poreza na dodatu vrijednost se ostvaruje na osnovu poreske potvrde koju izdaje ministarstvo nadležno za oblast iz koje se realizuje projekat. U suštini je kod finansiranja međunarodnih projekata za koje je međunarodnim sporazumom predviđeno poresko oslobođenje, oslobođeno je lice koje finansira projekat, u ovom slučaju EAR . Prema tome porez po nultoj stopi obračunava lice koje fakturiše proizvode i usluge investitoru, odnosno donatoru. Ostala lica koja u predhodnim fazama vrše isporuku proizvoda i usluga obračunavaju porez, a koji će za konačnog isporučioca (izvođača radova u konkretnom slučaju) predstavljati ulazni PDV i prilikom sačinjavanja poreske prijave isti će ostvariti pravo na odbitak. Kako se u realizaciji navedenog projekta vaša firma nalazi u ulozi dobavljača za izvođača radova "XX", dužni ste da na vrijednost izvršenih isporuka cementa obračunate i uplatite PDV shodno zakonskim odredbama.


11. Kako se vrši obračun PDV-a kod pružanja usluga marketinga?

Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05, 04/06), propisano je da je predmet oporezivanja PDV-om promet proizvoda i promet usluga koji poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.Osnovno načelo kod određivanja mjesta oporezivanja usluga je da se PDV plaća prema mjestu obavljene usluge. Mjestom izvršenog prometa usluga, shodno članu 17 stav 1 Zakona, smatra se mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža oporezive usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Izuzetno od stava 1 člana 17 Zakona, mjestom izvršenog prometa određenih usluga, među kojima su i usluge ekonomske propagande, shodno stavu 3 navedenog člana, smatra se mjesto sjedišta primaoca usluge. Za nastanak obaveze obračunavanja PDV-a, kod usluga iz člana 17 stav 3, bitno je utvrditi stvarnog primaoca usluge i njegovo sjedište, odnosno prebivalište. Ovakvo rješenje imaju sve zemlje koje imaju sistem PDV-a, što praktično znači da bi za navedene usluge, ukoliko ih pružate licima kojima je sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu, ta lica trabala obračunati i platiti porez u toj zemlji. Ovakva zakonska odredba donijeta je u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Ukoliko se takva usluga pruža poslovnoj jedinici stranog pravnog lica, koja ima sjedište u Crnoj Gori, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice primaoca usluge, te u tom slučaju postoji obaveza obračunavanja PDV-a.

12. Kakav je poreski tretman dijela stranog društva koje se bavi reklamom i propagandom, pri čemu matična firma tom društvu uplaćuje sredstva za isplatu zarada?

Zakon o poreskoj administraciji (Sl. list RCG,broj 65/01 29/05), definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Poreski obveznik prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez obzira na način i oblik organizovanja. Kod obračuna i plaćanja PDV, kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća porez na dodatu vrijednost na izvršene usluge. Osnovno načelo kod određivanja mjesta oporezivanja usluga je da se PDV plaća prema mjestu obavljene usluge. Mjestom izvršenog prometa usluga, shodno članu 17 stav 1 Zakona, smatra se mjesto u kojem poreski obveznik, koji pruža oporezive usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz kojeg obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Izuzetno od stava 1 člana 17 Zakona, mjestom izvršenog prometa određenih usluga, među kojima su i usluge ekonomske propagande, shodno stavu 3 navedenog člana, smatra se mjesto sjedišta primaoca usluge. Za nastanak obaveze obračunavanja PDV-a, kod usluga iz člana 17 stav 3, bitno je utvrditi stvarnog primaoca usluge i njegovo sjedište, odnosno prebivalište. Ovakvo rješenje imaju sve zemlje koje imaju sistem PDV-a, što praktično znači da bi za navedene usluge, ukoliko ih pružate licima kojima je sjedište, odnosno prebivalište u inostranstvu, ta lica trabala obračunati i platiti porez u toj zemlji. Ovakva zakonska odredba donijeta je u cilju izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Ukoliko se takva usluga pruža poslovnoj jedinici stranog pravnog lica, koja ima sjedište u Crnoj Gori, mjestom izvršenog prometa smatra se mjesto poslovne jedinice primaoca usluge, te u tom slučaju postoji obaveza obračunavanja PDV-a. Shodno navedenom, D.O.O. XXX firmi iz inostranstva treba da ispostavlja fakture za izvršene usluge ekonomske propagande u Crnoj Gori bez obračuna PDV, jer se prema navedenim odredbama Zakona o PDV-u isto oporezuje prema mjestu primaoca usluge, a svojim zaposlenim mora isplaćivati zarade prema važećim propisima u Crnoj Gori od prihoda koje ostvaruje obavljenjem svoje djelatnosti. Na obaveze obračunavanja i plaćanja PDV i poreza i doprinosa na i iz ličnih primanja firmi registrovanoj u Crnoj Gori, nije od uticaja to što pruža usluge osnivaču iz inostranstva i istom za tu uslugu ispostavlja fakturu, već su za utvrđivanje poreskih i drugih obaveza od presudnog uticaja određenja iz Zakona o porezu na dodatu vrijednost kao što su određenja predmeta oporezivanja, poreskog dužnika i poreskog obveznika, mjesta oporezivanja, nastanka obaveze obračunavanja PDV, poreske osnovice, poreske stope, poreskih oslobođenja, kao i uslova za odbijanje ulaznog PDV, a za poreze i doprinose, određenja iz Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o obaveznom socijalnom osiguranju.Prema tome, dio stranog društva o kome govorite je društvo koje je osnovano i registrovano u Crnoj Gori kao društvo sa ograničenom odgovornošću za obavljanje poslovne djelatnosti sa ciljem trajnog ostvarivanja prihoda, te je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa poreskim, računovodstvenim i drugim zakonima u Crnoj Gori.

13. Kakav je poreski tretman kod obavljanja djelatnosti Auto - škola sa aspekta Zakona o porezu na dodatu vrijednost?

Članom 26 stav 1 tačka 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br. 65/01 Sl.list Crne Gore 16/07), propisano je da su plaćanja PDV-a oslobođene usluge od javnog interesa između ostalih i usluge predškolskog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja djece, omladine i odraslih, uključujući promet proizvoda i usluga, neposredno povezanih sa tim djelatnostima, ako se te djelatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji regilišu tu oblast. Članom 60 stav 1 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG br.65/02 16/06) propisano je da se pod uslugama obrazovanja, iz člana 26 tačka 4 Zakona smatraju naročito: usluge koje se u okviru propisanih programa izvode na području predškolskog vaspitanja; usluge koje su u okviru propisanih programa namijenjene sticanju javnog priznatog obrazovanja i sprovode se na području osnovnog obrazovanja; vaspitanja i obrazovanja djece, maloljetnika i mlađih punoljetnih lica sa posebnim potrebama, osnovnog muzičkog obrazovanja, nižeg i srednjeg obrazovanja, srednjeg stručnog i tehničkog obrazovanja, srednjeg opšteg obrazovanja, višeg stručnog obrazovanja, visokoškolskog i fakultetskog obrazovanja, uključujući obrazovanje odraslih i upotpunjavanje koje se sprovodi na osnovu studijskih programa propisanih važećim propisima kod kojih se stiče potvrda koja je javna isprava i vaspitanja i djelatnost domova za učenike i studente. Shodno izloženom , a imajući u vidu činjenicu da su Pravilnikom o uslovima koje moraju da ispunjavaju obrazovne organizacije i auto-škole koje osposobljavaju kandidate za vozače motornih vozila ( "Sl. list RCG", br. 46/91), propisani uslovi koje moraju da ispunjavaju obrazovni centri, odnosno srednje škole i posebne auto-škole koje osposobljavaju kandidate za vozače motornih vozila u pogledu nastavnih sredstava, uređaja i učila, motornih vozila, poligona i nastavnog kadra za izvođenje nastave, da odobrenje za obavljanje djelatnosti izdaje Ministarstvo nadležno za oblast prosvjete i nauke, kao i da se obuka izvodi na osnovu plana i programa propisanih važećim zakonima iz te oblasti, te da se nakon završnog ispita stiče potvrda na osnovu koje se izdaje javna isprava, mišljenja smo da je djelatnost koju obavljaju auto škole oslobođena plaćanja PDV-a.



14. Kako se vrši evidentiranje prometa kod prodaje štampe?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05, 04/06 i Sl.list Crne Gore 16/07), u članu 31 i 32, propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga kupcu izda račun, a ukuliko taj promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazivati preko poreske registar kase. Pravilnikom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja prometa proizvoda, odnosno usluga preko te kase ("Sl. list RCG", br. 25/03, 62/04), bliže je uređen pojam i upotreba poreske registar kase i način evidentiranja prometa proizvoda, odnosno usluga koji se naplaćuje u gotovom preko te kase. Obaveza evidentiranja dnevnog prometa preko poreske registar kase ne postoji samo u slučaju ako se pretežan dio vrijednosti (preko 50%) isporuke prodajnog mjesta u prethodnoj kalendarskoj godini odnosi na maloprodaju dnevne i periodične štampe, lutriije, poštanskih markica, duvanskih proizvoda, voznih karata i žetona u putničkom saobraćaju (voz, autobus, žičara), a shodno odredbama člana 73 Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u. Takođe, ukazujemo da shodno odredbama Član 73a navedenog Pravilnika, samo pravna lica i preduzetnici koji nijesu obveznici poreza na dodatu vrijednost, a koji promet proizvoda, odnosno usluga naplaćuju u gotovini, mogu taj promet iskazivati preko registar kasa ili putem posebnih računa, prethodno ovjerenih od strane nadležnog poreskog organa. U Vašem dopisu nijeste precizirali da li mislite samo na promet štampe, već ističete vršiti usluge fizičkim licima. Ako vršite bilo koju vrstu usluga osim prodaje štampe, onda ste dužni da promet evidentirate preko poreske registar kase.


15. Pravo na odbitak ulaznog PDV kod prometa stana izgrađenog u postojećem rekonstruisanom objektu, a za koji je primljen avans?

Zakonom o izgradnji objekata (Sl. list RCG, br. 55/00), uređeni su odnosi o izgradnji i rekonstrukciji objekata. Saglasno članu 2. stav 1. tačka 6. navedenog Zakona, pojam rekonstrukcija se definiše kao izvođenje građevinskih i drugih radova na postojećem objektu, kojima se između ostalog vrši nadogradnja, dogradnja, sanacija, zamjena instalacija, uređaja, postrojenja i opreme, utiče na stabilnost i sigurnost objekta, mijenjaju bitni konstruktivni elementi, ili kojima se mijenja namjena objekta. Članom 4. stav 2. tačka 4. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br. 65/0176/05), propisano je da se prometom proizvoda smatra i prodaja novoizgrađenih objekata i prenos stvarnih prava i udjela na nepokretnostima koji imaocu (vlasniku) daju svojinsko pravo, odnosno pravo posjeda (državine) na nepokretnosti ili udjelu nepokretnosti. Članom 46. stav 11. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG br.65/0104/06), propisano je da poresku osnovicu pri isporuci novoizgrađenih građevinskih objekata ili djelova tih objekata čini vrijednost isporučenih objekata koja ne sadrži vrijednost zemljišta, ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta, prema propisima nadležnog organa lokalne samouprave. Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo, da promet stana nastalog rekonstrukcijom postojećeg objekta ili nadogradnjom, ima tretman prometa novoizgrađenog građevinskog objekta koji podliježe PDV oporezivanju po opštoj stopi od 17%, na osnovicu koju čini vrijednost isporučenog objekta koja ne sadrži vrijednost zemljišta, ni iznos naknade za komunalno uređenje zemljišta, a obračunava ga lice koje je izvršilo isporuku predmetnog objekta. Za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, poreski obveznik je saglasno članu 31. stav 1. Zakona o PDV, dužan da izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. Pod računom za potrebe PDV, saglasno članu 72. stav 2. Pravilnika o promjeni zakona o PDV, smatra se svaki dokumenat, bez obzira na to u kakvom obliku i pod kakvim nazivom je izdat, ako sadrži propisane podatke iz člana 32. Zakona, kao što je i privremena situacija u građevinarstvu. Saglasno članu 40. Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u, kod avansa , poreska obaveza nastaje na dan prijema uplate avansa, nezavisno da li je izvršena isporuka proizvoda ili usluga i obračunava se primjenom preračunate stope. Uslovi za odbijanje ulaznog PDV propisani su članom 37. Zakona o PDV-u. Stavom 6 tačka 1 navedenog člana propisano je, da poreski obveznik smije odbiti ulazni PDV iskazan u računima iz člana 32 Zakona. Ukoliko avansni račun ispunjava uslove iz člana 32 Zakona, onda primalac računa može izvršiti odbitak ulaznog PDV-a, pod uslovom da je račun izdat na osnovu unaprijed uplaćenog avansa.


16. Koja stopa PDV se primjenjuje kod oporezivanja hljeba i mlijeka ?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV (Sl. list CG br.16/07) od 27.12.2007 godine, članom 24a propisano je da se hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi , hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer oporezuju po sniženoj stopi PDV od 7%. Izuzetno od člana 24a stav 1 tačka 1,2 i 3 ovog Zakona hljeb , do 31 jula 2008. godine oporezuje se po stopi od 0%.

Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.

Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV (Sl list RCG br.81/05) i Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV (Sl list RCG br.10/06) bliže se utvrđuju proizvodi i usluge iz člana 24a a čiji se promet odnosno uvoz oporezuje po sniženoj stopi PDV.Prema odredbama navedenog Pravilnika pod mlijekom se smatraju sve vrste mlijeka i drugi proizvodi od mlijeka iz tarifnih brojeva 0401, 0402 i 0403 Zakona o carinskoj tarifi (Sl list RCG br.75/05).

Mlijekom u smislu člana 24a Zakona smtraju se sve vrste nekoncetrovanog kravljeg, ovčijeg i kozjeg mlijeka koje se u promet stavlja kao svježe, pasterizovano, sterilizovano, sterilizovano sa dodacima, homogenizovano, kondenzovano, mlijeko u prahu kao i mlijeko za odojčad.

Odredbama navedenog Pravilnika pod hljebom se smatraju sve vrste hljeba, nezavisno od naziva, oblika, težine i pakovanja, uključujući tost hljeb.

Hljebom se ne smatraju pekarski proizvodi (sve vrste peciva, uključujući i punjena peciva, burek, pitu, simit, pogačice, krofne i slične proizvode, mekike i slične proizvodi, perece, đevreke, grisine, kore za pitu i kore za gibanicu) koji se stavljaju u promet u originalnom ili smrznutom stanju.

17. Da li je oslobođeno plaćanja PDV štampanje edukativnog materijala koji je u funkciji radnih dokumenata u okviru realizacije projekta ,,Edukacija građana XX o upravljanju otpadom?

Oslobođenja od plaćanja PDV su propisana članovima 26-28 Zakona o PDV (Sl list RCG br.65/0116/07).
Članom 26 stav 4 navedenog Zakona usluge predškolskog vaspitanja, obrazovanja i osposobljavanja djece, omladine i odraslih, uključujući promet proizvoda i usluga neposredno povezanim sa tim djelatnostima, ako se te djelatnosti obavljaju u skladu sa propisima koji regulišu tu oblast su oslobođene plaćanja PDV.
Međutim navedenim odredbama nije propisano oslobađanje od plaćanja PDV za izdavanje bilo koje vrste udžbenika ili publikacija. Prema tome priprema, štampanje i izdavanje navedene publikacije ne može biti oslobođena plaćanja PDV-a, te lice koje Vam vrši uslugu štampanja publikacije je dužno da obračuna i plati PDV.

18. Da li se obračunavanje i plaćanje PDV po sniženoj stopi od 7 % odnosi samo na meso ili i na prerađevine od mesa?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV (Sl. list CG br.16/07) članom 24a propisano je da se hljeb, brašno, mlijeko i mliječni proizvodi , hrana za odojčad, mast, ulje, meso i šećer oporezuju po sniženoj stopi PDV od 7%. Izuzetno od člana 24a stav 1 tačka 1,2 i 3 ovog Zakona hljeb , do 31 jula 2008. godine oporezuje se po stopi od 0%.

Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV (Sl list RCG br.81/05) i Pravilnikom o izmjeni Pravilnika o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV (Sl list RCG br.10/06) bliže se utvrđuju proizvodi i usluge iz člana 24a a čiji se promet odnosno uvoz oporezuje po sniženoj stopi PDV.
Snižena stopa od 7% primjenjuje se prilikom oporezivanja prometa mesom iz tarifnih brojeva 0201-0210 Zakona o carinskoj tarifi (Sl list RCG br.75/05), dok su prerađevine od mesa oporezovane po stopi od 17% .

19. Po kojoj stopi se vrši oporezivanje računara i računarske opreme?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV (Sl. list CG br.16/07) članom 24a u tački 15b propisano je, da se računarska oprema oporezuje po sniženoj stopi PDV od 7%.
Računarskom opremom, u smislu člana 24a stav 1 tačka 15b Zakona, smatra se: personalni računar (uključujući laptop), koji obuhvata računarski hardver koji se sastoji od kućišta sa svim njegovim elementima, monitora, tastature i miša. Računarska oprema obuhvata i štampač.
Elemente kućišta iz stava 1 ovog člana čine: uređaj za napajanje, matična ploča, centralna procesna jedinica, radna memorija, magnetni i optički uređaji za skladištenje podataka, hard disk, adapteri, kontrolori i drugi proizvodi koji se ugrađuju u kućište.

20. Da li je moguće odbijati PDV za stan koji je u izgradni i za koji se dobijaju periodične fakture iako za njega nije unaprijed određena namjena?

Iz Vašeg pitanja se da zaključiti da je u pitanju promet novoizgrađenih građevinskih objekata koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o PDV(Sl list RCG br. 65/01Sl list CG br.16/07) .Takođe u Vašem pitanju navodite da namjena predmetnog stana nije unaprijed opredijeljena.
Poreski obveznik u skladu sa članom 37 Zakona o PDV može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac usluge, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.
U skladu sa gore navedenim odredbama Zakona ne možete vršiti odbijanje PDV po periodičnim fakturama prodavca, jer nije poznato u koje svrhe će služti predmetni stan, već to pravo možete ostvariti u slučaju korišćenja stana u svrhe obavljanja djelatnosti.

21. Da li je agencija registrovana za posredovanje u osiguranju obaveznik obračuna i plaćanja PDV?
Zakonom o osiguranju (Sl list RCG br.78/06Sl list CG br.19/07) članom 51 je propisano da su poslovi posredovanja u osiguranju, poslovi koji se odnose na dovođenje u vezu osiguranika, odnosno ugovorača osiguranja sa društvom za osiguranje radi pregovaranja o zaključenju ugovora o osiguranju, na osnovu naloga društva za osiguranje osnovanom po ovom Zakonu ili naloga osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja.Poslove posredovanja u osiguranju, kao jedinu djelatnost, obavalja društvo za posredovanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu regulatornog organa za obavljanje tih poslova u skladu sa ovim zakonom.
Zakonom o PDV u članu 27 stav 1 i Pravilnikom o primjeni zakona o PDV članom 61 stav 1 i 2 je propisano da usluge osiguranja i reosiguranja su ugovaranje i sprovođenje ugovora o imovinskom i ličnom osiguranju, reosiguranju i suosiguranju su oslobođene od plaćanja PDV.
Usluge koje obavljaju posrednici osiguranja i agenti su poslovi posredovanja u osiguranju sa kojima osiguravajuće društvo posreduje u osiguranju preko drugih privrednih društava i pojedinaca.
Kako ste Vašim dopisom u prilogu dostavili rješenje Agencije za nadzor osiguranja Crne Gore o izdavanju dozvole za obavljanje poslova za posredovanje u osiguranju čime ste ispunili zakonske uslove koje regulišu oblast posredovanja u osiguranju i ukoliko se u okviru svog poslovanja ne bavite drugom oporezivom djelatnošću gore navedene usluge posredovanja u osiguranju su oslobođene plaćanja PDV.

22. Da li se obveznicama o restituciji koje ste dobili na poklon može platiti ulazni PDV?
Zakonom o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju (Sl list RCG br.21/04,49/07,60/07 i Sl list CG br.12/07) članom 25 stav 5 je propisano da obveznice emitovane u skladu sa članom 22 stav 1 alineja 2 ovog Zakona se mogu koristiti za kupovinu akcija, udjela i druge imovine Crne Gore i državnih fondova za koje Vlada odredi da se mogu kupovati obveznicama Fonda za obeštećenje, kao i za isplatu poreskih obaveza bivših vlasnika odnosno nihovih naslednika.
Gore navedenim članom Zakona decidno su isključeni svi drugi sticaoci obveznica od ovog prava, pa s obzirom da u Vašem pitanju navodite da ste predmetne obveznice dobili na poklon samim tim nijeste u mogućnosti da sa njima plaćate poreske obaveze.


23. Da li preduzeće koje se nalazi u stečaju a prodalo je jednu halu izgrađenu prije 1.04.2003. godine ima obavezu po osnovu PDV?

Članom 27 stav 2 Zakona o PDV (Sl list RCG br.65/01i Sl list CG 17/07) propisano je da je plaćanja PDV oslobođen promet nepokretnosti, osim prvog prenosa svojine, odnosno prava raspolaganja na novoizgrađenom objektu.
Pravilnikom o primjeni zakona o PDV članom 9 je propisano da se novoizgarđenim nepokretnostima smatraju nepokretnosti (građevinski objekti i njihovi djelovi) koje su izgrađene, isporučene i plaćene poslije 31.03.2003. godine.Nepokretnosti koje će na dan 31.03.2003. godine biti izgrađene (dovršene) a neisporučene, kao i nepokretnosti koje su plaćene do 31.03.2003. godine, u dijelu koje su plaćene i na koje se obračunava porez na nepokretnost, u smislu odredaba Zakona kojim se uređuje oporezivanje poreza nepokretnosti, ne smatraju se novoizgrađenim nepokretnostima, u smislu ovog Pravilnika.
U Vašem pitanju navodite da se radi o prometu nepokretnosti koja je izgrađena prije 01.04.2003. godine te takav promet ne podliježe oporezivanju u skladu sa Zakonom o PDV.

24. Da li pravno lice koje se u okviru svoje djelatnosti bavi naplatom putarine na naplatnoj stanici a planira da kupi auto za prevoz radnika do naplatne stanice, PDV iskazan prilikom kupovine može tretirati kao odbitni porez?

Članom 37 stav 5 Zakona o PDV (Sl list RCG 65/01i Sl list CG 17/07), propisano je da poreski obveznik ne smije odbiti ulazni PDV od plovnih objekata namijenjenih za sport i rekreaciju, putničkih automobila i motocikala, goriva i maziva i rezervnih djelova i usluga usko povezanih sa njima, osim za plovne objekte, odnosno vozila koja su namijenjena za: dalju prodaju, iznajmljivanje (rent-a-car), prevoz lica i dobara (taksi) i obuku vozača za upravljanje navedenim prevoznim sredstvima.

Pojam putničkog automobila, za koji je navedenim članom Zakona isključeno pravo odbitka pretporeza, definisan je u članu 96 stav 1 Pravilnika, kao motorno vozilo konstruisano naročito za prevoz ljudi, uključujući i motorna vozila za kombinovani prevoz ljudi i robe (npr. ,,kombi,, , ,,karavan,, i sl.) i automobila za trke.
Na osnovu navoda iz Vašeg akta, može se zaključiti da se radi o nabavci putničkog automobila, pa u takvoj situaciji, shodno citiranim odredbama Zakona i Pravilnika, ne postoji pravo odbitka pretporeza, bez obzira što se automobil nabavlja u poslovne svrhe.

25. Kada nastaje obaveza obračunavanja PDV u slučaju isporuke dobra sa ugovorenom montažom?

Nastanak obaveze obračunavanja PDV je propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/01i Sl list CG br.16/07) i članom 35 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/0216/06).
Osnovno pravilo je da se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge. Isporuka proizvoda je izvršena kada je omogućeno raspolaganje tim proizvodom. Smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa (fakture), ako račun nije izdat, PDV se obračunava osmog dana od dana isporuke proizvoda odnosno od dana izvršenja usluge. Smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena kada primalac primi račun ili kada je izvršeno plaćanje, zavisno od toga koja je okolnost nastupila ranije.


26. Kada nastaje obaveza obračunavanja PDV, na ukupnu kupopradajnu cijenu iz Ugovora ili samo na iznos primljenog avansa od kupca?

Nastanak obaveze obračunavanja PDV je propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/01i Sl list CG br.16/07) i članom 35 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/0216/06).

Osnovno pravilo je da se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda, odnosno u trenutku izvršenja usluge.Isporuka proizvoda je izvršena kada je omogućeno raspolaganje tim proizvodom.Smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa (fakture), ako račun nije izdat, PDV se obračunava osmog dana od dana isporuke proizvoda odnosno od dana izvršenja usluge.Smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena kada primalac primi račun ili kada je izvršeno plaćanje, zavisno od toga koja je okolnost nastupila ranije.
Član 18 tačka 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisuje, ako je plaćanje djelimično ili u cjelini izvršeno prije izdavanja računa ili prije obavljenog prometa proizvoda ili usluge, PDV se obračunava na dan prijema naknade (avansa) na plaćeni iznos naknade.
Inače Vam napominjemo da sa stanovišta obračuna i plaćanja PDV pravite razliku između avansa i građevinskih situacija, koje su regulisane Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost u članu 36 gdje, pod isporukom proizvoda u smislu člana 18 stav 5 Zakona se ne smatra vršenje građevinskih usluga na novim ili postojećim objektima koje se obračunavaju na osnovu privremenih situacija (računa) na osnovu ugovora o građenju.

27. Da li isporuka rezervnog dijela u garantnom roku od strane ogranka (zavisnog ) preduzeća krajnjem kupcu u Crnoj Gori, na osnovu ugovora sa dobavljačem predstavlja isporuku koja nije oporeziva, kakav je tretman ugradnje rezervnih djelova u produženom garantnom roku i kako su oporezovane savjetodavne usluge koje pruža firma iz Srbije a primalac usluga je firma iz Crne Gore?

Član 7 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/0216/06) reguliše povraćaj proizvoda. Naime, stavovima od 1-3 je propisano da ako kupac u reklamnom roku ili drugom roku određenom ugovorom vrati proizvod dobavljaču, smatra se da isporuka nije izvršena, ako isporučilac zamijeni jedan proizvod drugim takođe se smatra da nije izvršen prvobitni promet proizvoda koji je oporeziv, kao i zamjena proizvoda drugim proizvodom iste vrste, istog trgovačkog kvaliteta i istih tehničkih karakteristika, koja isporuka je takođe neoporeziva.
Kako u Vašem pitanju navodite da se radi o ugradnji rezervnih djelova a ne o zamjeni proizvoda takve isporuke se ne mogu smatrati povraćajem proizvoda koje nijesu oporezive i ne mogu se podvesti pod isporuke propisane članom 7 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost.
Takođe u Vašem dopisu navodite da ogranak firme iz Srbije na uvezene rezervne djelove plaća PDV i carinu, a da isporuku djelova korisnicima ne naplaćuje.
Nastanak obaveze obračunavanja PDV je propisan članom 18 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/01i Sl list CG br.16/07) i članom 35 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl list RCG br.65/0216/06).Ako račun iz stava 2 ovog člana nije izdat, PDV se obračunava osam dana od isporuke proizvoda , odnosno izvršenja usluga.Dakle, na osnovu naprijed navedenog dužni ste u svojoj poslovnoj dokumentaciji iskazivati izlazni PDV.
Ugradnja rezervnih djelova u produženom garantnom roku koji navodite u Vašem dopisu, Zakonom o PDV i Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost nije predeviđena kao isporuka koja je oslobođena plaćanja PDV, te se takva isporuka može smatrati prometom proizvoda koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o PDV.
Ćlanom 12 stav 1 tačka 3 Zakona o PDV je propisano da je poreski dužnik primalac usluga iz člana 17, stav 3 Zakona, u koje spadaju i savjetodavne usluge, osim u slučaju kada je primalac usluge lice koje nije obveznik PDV, u kom slučaju je Zakonom o PDV obveznik davalac usluge.


28. Da li ste u obavezi da na uplate korisnika usluga za obradu zahtjeva koje korisnici podnose RDC-u povodom zakupa infrastructure- objekata energetskih postrojenja, opreme, zemljišta na emisionim lokacijama i pružanju stručnih usluga?

Članom 1 Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o opštim uslovima i davanja u zakup infrastrukture-objekata, energetskih postrojenja, opreme, zemljišta na emisionim lokacijama i pružanju stručnih usluga (Sl.list CG br.02/08) je predviđeno da korisnik podnosi pisani zahtjev za zakup RDC-u, odnosno pružanje stručne usluge.Uz zahtjev za zakup prilaže dokaz o uplati iznosa u visini od 70,00 na ime obrade zahtjeva.
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (Sl.list RCG br.65/01 i Sl.list CG br.17/07) članom 26 stavom 8 usluge javnog radiodifuznog servisa, osim usluga komercijalnog karaktera su oslobođene od plaćanja PDV.
Takođe članom 13 Zakona o porezu na dodatu vrijednost je propisano da su državni organi i organizacije i organi jedinice lokalne samouprave i druga javno pravna tijela u okviru vršenja djelatnosti po osnovu javnih funkcija ne smatraju se poreskim obveznicima, ako se u vezi tih djelatnosti naplaćuju porezi, takse, doprinosi i druge dažbine.
Kako je gore navedenim Pravilnikom predviđeno da se uplata odnosi na ime obrade zahtjeva a ne u svrhu zakupnine, mišljenja smo da je takva uplata nekomercijalnog karaktera i da služi u okviru vršenja djelatnosti po osnovu javnih funkcija.


29. Kakav je obračun PDV na računima po osnovu zakupa koji imate kod zakupodavca XX, s obzirom da Evropska banka na osnovu Sporazuma o osnivanju banke koji se potpisuje na nivou države koja postaje članica EBRD, u ovom slučaju Crna Gora, oslobođena plaćanja PDV-a?

Odredbama člana 25 stav 8, Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/01 76/05), propisano je da se PDV plaća po stopi od 0 % na proizvode i usluge namijenjene za:
a) službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava,
b) službene potrebe međunarodnih organizacija, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom,
c)lične potrebe stranog osoblja, diplomatskih i konzularnih predstavništava, uključujući i članove njihovih porodica,
d) lične potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, uključujući članove njihovih porodica, ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom.
Takođe, Pravilnikom o načinu ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za diplomatska i konzularna predstavništva i međunarodne organizacije ("Sl. list RCG", br. 74/04 ), uređen je način ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja akcize i poreza na dodatu vrijednost za proizvode i usluge koje nosioci prava, utvrđeni ovim Pravilnikom, nabavljaju za službene i lične potrebe za vrijeme svog djelovanja, odnosno boravka u Republici Crnoj Gori.
Navedenim Pravilnikom utvrđeni su nosioci prava na oslobođenje od plaćanja PDV-a za službene i lične potrebe, način ostvarivanja tog prava, vrste proizvoda i usluga, ali i raspolaganje proizvodima, odnosno uslugama.
Ukazujemo na odredbe Pravilnika koje su od značaja u slučaju primjene člana 25 Zakona o PDV-u:
· nosioci prava pravo na oslobađanje od plaćanja poreza ostvaruju na osnovu poreske identifikacione kartice, koju izdaje Poreska uprava (Centrala).
· Nosioci prava, oslobađanje od plaćanja poreza ostvaruju u trenutku isporuke proizvoda, odnosno usluga.
· Nabavku proizvoda, odnosno usluga, bez plaćanja poreza, nosilac prava potvrđuje poreskom identifikacionom karticom.
· Isporučilac proizvoda, odnosno usluga, dužan je da nosiocu prava za isporučene proizvode, odnosno usluge izda račun i da upiše broj poreske identifikacione kartice i napomenu da isporuka ne podliježe plaćanju poreza. Kod maloprodaje na računu se obezbjeđuje i svojeručni potpis nosioca prava.
· Obveznici poreza dužni su da vode posebnu evidenciju o proizvodima, odnosno uslugama isporučenim za namjene utvrđene ovim pavilnikom.
· Obveznici PDV-a, kod mjesečnog obračuna PDV-a, za proizvode, odnosno usluge isporučene za namjene utvrđene ovim pravilnikom, primjenjuju nultu stopu (0%).
Dakle, u navedenom slučaju XX Group kao poreski obveznik bio je dužan da vam na pružene usluge zakupa poslovnog prostora ispostavi fakture u iznosima bez obračunatog PDV, odnosno sa nultom stopom PDV-a, jer ste shodno navedenim zakonskim propisima oslođeni od plaćanja PDV-a.


30. Da li se mogu prefakturisati troškovi po osnovu uređenja poslovnog prostora zakupodavcu na osnovu vjerodostojne dokumentacije, a da se ne registrujete za PDV, s obzirom da kao osiguravajuće društvo nijeste u sistemu PDV-a?

Shodno članu 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.list RCG",br.65/01...76/05 i Sl.list Crne Gore, br. 16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru. U članu 4 stav 1 zakona propisano je da promet proizvoda predstavlja prenos prava raspolaganja pokretnim, odnosno nepokretnim stvarima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.
Uslovi za odbijanje ulaznog PDV-a propisani su članom 37 Zakona. U stavu 1 ovog člana navedeno je da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio ili će ih upotrijebiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.
Kako je u zakonu propisano oslobođenje za plaćanje PDV-a za usluge osiguranja i reosiguranja, uključujući usluge koje obavljaju posrednici i agenti u osiguranju, slijedi da nemate pravo za prefakturisanje nastalih troškova zakupodavcu, na ime završnih radova poslovnog prostora, ukoliko faktura glasi na vaše ime, a nemate ni pravo na odbitak ulaznog PDV-a jer je po osnovu vaše osnovne djelatnosti (osiguranje imovine i lica) propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a.
Ukoliko neko lice (pravno ili fizičko) u okviru svoje poslovne djelatnosti, vrši isporuke koje podliježi oporezivanju može se registrovati za PDV.
Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost("Sl.list RCG",br. 65/02...79/05) u članu 24 propisano je da lice koje koje poslednjih 12 mjeseci ili u kraćem vremenskom periodu, ostvari oporezive isporuke proizvoda i usluga u vrijednosti od 18.000 postaje poreski obveznik.
Dakle, s ozirom da je po osnovu vaše osnovne djelatnosti (osiguranje imovine i lica) propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a, i nijeste PDV obveznik, registraciju za PDV možete izvršiti samo ukoliko pored vaše osnovne djelatnosti obavljate oporezivi promet.


31. Da li je ispravno izdati kupcu knjižno odobrenje bez iskazivanja PDV-a, pri čemu se po tom osnovu ne bi vršila naknadna promjena poreske osnovice kod prodavca, a u slučaju kada je kupac ostvario pravo na bonus na osnovu ostvarenog prometa, što je regulisano ugovorom između kupca i prodavca?
Zakonom o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/0176/05 i "Sl.list Crne Gore", br. 16/07) ), u članu 3 stav 1 propisano je da je predmet oporezivanja PDV-a promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.
U članu 20. stav 1 navedenog zakona, propisano je da je poreska osnovica sve što predstavlja plaćanje, koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. U stavu 8. tačka 1.istog člana, određeno je da se u poresku osnovicu ne uračunavaju iznosi sniženja cijena i popusti odobreni na računu u trenutku izvršenog prometa.
Naknadna promjena poreske osnovice propisana je članom 20 stav 9 zakona i članom 48 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.list RCG", br.65/02...16/06), kojima se navodi da u slučaju naknadne izmjene poreske osnovice usljed povraćaja, različih vrsta popusta (rabat i druge vrste bonifikacije), ili zbog nemogućnosti naplate, poreski obveznik koji je izvršio promet proizvoda, odnosno usluga može ispraviti, odnosno umanjiti iznos PDV, ako poreski obveznik za koga se obavlja promet proizvoda, odnosno usluga, ispravi (umanji) odbitak ulaznog PDV i ako o tome pisanim putem obavijesti isporučioca tih proizvoda.
Shodno navedenim zakonskim odredbama, slijedi da dobavljač ima pravo da ne obračunava PDV na iznos odobrenog popusta po osnovu bonusa, a samim tim će i za kupca biti niža nabavna cijena. Kupac će prilikom utvrđivanja maloprodajne cijene poći od nabavne cijene koju je platio dobavljaču, te će PDV utvrditi na konačnu poresku osnovicu koja sadrži nabavnu cijenu i ukalkulisanu razliku u cijeni.

32. Da li se može fakturisati napojnica, a ako može kako je tretirati u finansijskom knjigovodstvu i kako je knjižiti?

Iz vašeg pitanja se može zaključiti da prilikom sačinjavanja računa za usluge konzumacije hrane i pića ne naplaćujete gotovinski račun, već naknadno vršite fakturisanje na osnovu potpisa ili ovjere lica koje je naručilac vaših usluga, a da korisnik usluge vrijednost isporučenih proizvoda i usluga uvećava, odnosno prihvata da mu se fakturiše i takozvana napojnica konobaru.
Smatramo da su u ovom slučaju problematični i sam način plaćanja i samo priznavanje napojnice, te i sačinjavanje dokumentacije, odnosno fakture o izvršenim uslugama.
Sa našeg aspekta je bitna vrijednost izvršene isporuke, te naglašavamo da primalac usluge ima mogućnost da istu plati raznim instrumentima plaćanja i da na istu bude obračunat porez, a da se pri tome ne miješaju isporuke proizvoda i usluga i naknada koja predstavlja slobodnu volju primaoca usluge (napojnica).
Problem napojnice nije tretiran u bilo kom propisu, pa shodno tome napojnice ne možete ni iskazivati u svom knjigovodstvu, pa s toga ističemo da je Poreska uprava nadležna za poslove utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, te da nije obavezna i nadležna da vam daje instrukcije za knjiženje.

33. Da li radimo ispravno kada DOO nabavlja robu sokove od dobavljača iz Austrije. Ovaj ino dobavljač refundira dio troškova kod nas u vezi prodaje robe iz njihovog asortimana, kao što su: plate radnika koji rade na prodaji, gorivo i osiguranje za reklamne automobile, troškove prezentacije i slično. Na osnovu dokumenata o ovim troškovima mi ino dobavljaču šaljemo fakturu bez obračuna PDV?

Shodno članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 76/05 i Sl.list Crne Gore,br.16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda u Republiku Crnu Goru.
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost nije propisano poresko oslobođenje za transakcije koje navodite u pitanju.
U suštini se ovdje radi da vršite uvoz proizvoda od ino dobavljača i da prodajete te proizvode. Za izvršenu prodaju ostvarujete uslugu u Crnoj Gori i ista je oporeziva shodno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost.
Razlozi koje navodite da fakturišete bez PDV-a, nijesu u saglasnosti sa zakonom, već se radi o pokušaju da se na fakturama iskaže da je u pitanju neka refundacija troškova, a u suštini se se radi o vršenju usluga.
Prema tome, ove usluge su oporezive i na iste ste dužni da obračunate PDV.

34. Kakvo je tumačenje zakonskih odredbi u dijelu poreza na dodatu vrijednost koje se odnose na promet novizgrađenih nepokretnosti, kao i u dijelu plaćanja poreza na promet nepokretnosti?

U članu 4 stav 1 Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.list RCG", br. 65/01...76/05...16/07), propisano je da promet proizvoda između ostalog predstavlja i prodaja novoizgrađenih objekata i prenos stvarnih prava i udjela na nepokretnostima koji imaocu (vlasniku) daju svojinsko pravo, odnosno pravo posjeda na nepokretnosti ili dijelu nepokretnosti.
Novoizgrađenim nepokretnostima, shodno članu 9 Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl.list RCG", br.65/02...79/05), smatraju se nepokretnosti (građevinski objekti i njihovi djelovi) koje su izgrađene, isporučene i plaćene poslije 31. marta 2003.godine.Nepokretnosti koje će na dan 31.marta 2003.god. biti izgrađene (dovršene), a neisporučene, kao nepokretnosti koje su plaćene do 31.marta 2003.godine, u dijelu u kojem su plaćene i na koje se obračunava porez na promet nepokretnosti, u smislu odredaba zakona kojim se uređuje oporezivanje prometa nepokretnosti, ne smatraju se novoizgrađenim nepokretnostima, u smislu ovog pravilnika.
U navedenom Zakonu u članu 27 je propisano da je plaćanja PDV oslobođen promet nepokretnosti, osim prvog prenosa prava svojine, odnosno prava raspolaganja na novoizgrađenom objektu.
Ugovor o zajedničkoj izgradnji u vašem slučaju je sklopljen između lica koje je vlasnik zemljišta ( XX) i lica koje ulaže novac( YY), a koje nema susvojinu na zemljištu. U ovom slučaju investitor je u smislu Zakona o izgradnji objekata vlasnik zemljišta dok je drugo lice finansijer koji finansira radove na izgradnji objekta.
U vašem aktu takođe navodite da je plaćen PDV na prvi promet novoizgrađenog objekata/ekonomski djeljivih cjelina, te da se sadašnjim vlasnicima stanova obračunava porez na promet nepokretnosti, i uz konstataciju da se radi o dvostrukom oporezivanju.
Uz zahtjev za tumačenje ste priložili ugovor o zajedničkoj gradnji iz kojega se može utvrditi da investitor i "suinvestitor" nakon izgradnje slobodno raspolažu izgrađenim poslovnim i stambenim prostorima procentualno uloženim sredstvima i mogu ga slobodno bez saglasnosti druge strane prodavati na tržištu.
Postavlja se osnovno pitanje gdje je izvršen prvi promet novoizgrađenog objekta i na osnovu kojeg dokumenta su investitor i "suinvestitor" izvršili uknjižbu vlasništva na pripadajućim djelovima objekta. Prema ugovoru "suinvestitor" je izvršio i plaćanje komunalija i izveo sve građevinske radove ( preko podizvođača), te obezbijedio i tehnički prijem objekta. Logično je da je isti morao investitoru fakturisati dio objekta , koji mu pripada prema ugovoru. Takav prenos se može smatrati prvim prenosom novoizgrađenog objekta ili dijela objekta, te kasniji ugovori koje je sa kupcima zaključio "XX" predstavljaju drugi promet na koji se palća porez na promet nepokretnosti. Bitna je činjenica da "XX" nije registrovani PDV obveznik i ugovori koje je isti zaključio kao prodavac dijela objekta nijesu mogli da podliježu obavezi plaćanja PDV-a, te se u svakom slučaju mora platiti porez na promet nepokretnosti.
Iz zahtjeva se ne može zaključiti na koji način je vršeno fakturisanje između "suinvestitora" i investitora, ali je jasno da sadašnji vlasnici dijela objekta koji su vršili kupovinu od XX nijesu izvršili nabavku od registrovanog PDV obveznika, te im nije ni obračunat PDV.
Po mišljenju ovog organa dvostruko oprezivanje bi nastalo samo u slučaju da je prilikom prodaje iskazan PDV od strane prodavca i da se kupcu obračuna na istu prodaju i porez na promet nepokretnosti a što kod vas nije slučaj.

35. Poreski tretman kupoprodaje nepokretnosti navedene u sljedećem primjeru: Privredni subjekt "A" kupuje nepokretnost, koja se sastoji od zemljišta i benzinske pumpe, od privrednog subjekta "B". Nepokretnost je izgradiio privredni subjekt "B" (prodavac), u periodu primjene Zakona o PDV-u i istu koristio za obavljanje djelatnosti.
U vezi sa transakcijama opisanim u prethodnom primjeru postavili ste sljedeća pitanja:

a) da li promet nepokretnosti nekretnine između privrednog subjekta ,,A,, i ,,B,, podliježe plaćanju PDV-a ili poreza na promet nepokretnosti ?
b) da li postoji obaveza plaćanja poreza po bilo kom osnovu u slučaju da privredni subjekt ,,A,, kupi dio imovine subjekta ,,B,, koji prestaje da se bavi prometom nafte i derivata nafte, a subjekt ,,A,, nastavi da se bavi obavljanjem te djelatnosti ?

Shodno članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (sl-list RCG br.65/01...16/07), predmet oporezivanja PDV-om je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda u Crnu Goru.

Odredbama člana 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost su propisane vrste prometa proizvoda i usluga na koje se plaća porez na dodatu vrijednost.

Članom 7. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da se prometom proizvoda ne smatra prenos cjelokupne imovine ili dijela imovine sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine koji je poreski obveznik ili je izvršenjem prenosa postao poreski obveznik nastavi da obavlja istu djelatnost. U tom slučaju se smatra da sticatelj imovine stupa na mjesto njenog prenosioca.
Takođe i Zakon o porezu na promet nepokretnosti (službeni list RCG br.69/03...17/07) je propisao da se ,, porez na promet nepokretnosti ne plaća u slučaju kada se nepokretnost unosi u privredno društvo kao osnivački ulog ili se povećava osnovni kapital, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.
Iz vašeg primjera i postavljenih pitanja se može zaključiti da se radi o prenosu imovine uz naknadu, odnosno da se ne radi o povećanju imovine putem unosa osnivačkog uloga. U vašim pitanjima se pretpostavili dvije situacije i to da sticalac imovine kupi jednu benzinsku stanici i zemljište na kojem se ona nalazi i drugu situaciju da sticalac imovine kupi sve benzinske stanice prodavca.
Smatramo da u ovom slučaju je potrebno prvo poći od odredbi člana 7 Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Odredbe ovog člana se primjenjuju u situacijama kada se vrši prenos cjelokupne imovine privrednog subjekta ili tehnološki i ekonomski zaokruženog dijela subjekta. Ako se ima u vidu vrsta imovine koja se prenosi u ovom slučaju, može se zakljčiti da benzinska pumpa predstavlja tehnološki i ekonomski zaokruženu cjelinu, te da se mogu primijeniti odredbe člana 7 i u situaciji kada se prenosi jedna benzinska pumpa i kada se prenose sve pumpe na sticatelja imovine i to ako su kumulativno ispunjena dva sljedeća uslova:

-sticalac cjelokupne imovine ili dijela imovine mora da bude obveznik PDV-a i
-sticalac mora da nastavi obavljanje iste djelatnosti koju je obavljao prenosilac.

Definisanje prenosa cjelokupne imovine ili dijela imovine kao transakcije koja se, pod određenim uslovima, ne smatra prometom dobara i usluga, ima za cilj povećanje likvidnosti obveznika PDV-a, tako što isključuje obavezu prenosioca imovine da obračuna i plati PDV, ali i pravo na odbitak prethodnog poreza koji bi sticalac mogao da ostvari umanjenjem poreske obaveze u poreskom periodu u kojem su ostvareni uslovi za odbitak prethodnog poreza, kroz institut poreskog kredita, ili institut povraćaja poreza.

Ovdje treba imati u vidu da je da odredbu člana 7, stav 1 Zakona o PDV-u primjenjuje prenosilac, jer on vrši prenos imovine, što znači da njemu ne mora biti poznato da li će i kada će sticalac imovine nastaviti da obavlja istu djelatnost.
Zbog toga je stavom 2, člana 7 Zakona o PDV-u propisano da je sticatelj imovine iz stava 1 istog člana dužan da za stečene nepokretnosti izvrši ispravku ulaznog PDV-a, na način utvrđen članom 39 zakona.
Prema tome, da bi se primijenile odredbe člana 7 Zakona o PDV-u potrebno je da se ugovorom o prenosu precizira način obračunavanja PDV-a i da se prenosilac u fakturi pozove na član 7, ukoliko ne obračunava PDV prilikom isporuke. Ukoliko sticatelj ne nastavi sa obavljanjem iste djelatnosti, onda postoji obaveza sticatelja da izvrši ispravku ulaznog PDV-a u skladu sa članom 39 Zakona o PDV-u.
Dakle, član 7 Zakona o PDV-u bi se mogao primijeniti na vrijednost građevinskog objekta i opreme u tom objektu (benzinska pumpa), ali se prenos zemljišta ne oporezuje Zakonom o PDV-u, te se kod prenosa zemljišta primjenju odredbe Zakona o porezu na promet nepokretnosti, te se na vrijednost prenijetog zemljišta plaća porez na promet nepokretnosti po stopi od 3%.
U ovom slučaju se radi o prilično složenim činjenicama, te smo vam odgovor sačinili n osnovu pretpostavki iz vašeg primjera, što ne znači da isti mora biti univerzalno primjeniv u svim situacijama prenosa imovine između obveznika PDV-a. Zbog toga smatramo da je pravi put da se u ovakvim situacijama dobije odgovor na osnovu preciznih činjenica a ne putem e-maila na osnovu šturih činjenica i podataka.
Zbog toga ovaj odgovor možete smatrati kao načelnu preporuku za eventualno postupanje u određenim situacijama, a ne kao odluku poreskog organa koja bi bila donijeta prije samog prenosa imovine, jer je odgovor sačinjen na osnovu pretpostavljenih podataka.

36. Da li se smatra prometom upotrebljavanih vozila i prelazak vozila u vlasništvo na korisnika lizinga, nakon isteka ugovora o finansijskom ili operativnom lizingu i da li korisnik lizinga ima obavezu plaćanja poreza na promet upotrebljavanih motornih vozila shodno članu 3. Zakona o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila?

Zakon o finansijskom lizingu ( "Sl. list RCG", broj 81/05 od 29.12.2005. godine), finansijski lizing definiše kao pravni posao u kojem davalac finansijskog lizinga sa isporučiocem predmeta lizinga, ugovara sticanje prava svojine na predmetu lizinga, prema specifikaciji primaoca lizinga i pod uslovima koje odobrava primalac finansijskog lizinga, ukoliko davalac lizinga i isporučilac nijesu isto lice, odnosno sa primaocem lizinga ugovara posao finansijskog lizinga kojim se obezbjeđuje da na primaoca lizinga prenese ovlašćenje držanja i korišćenja predmeta lizinga na ugovoreno vrijeme, a primaoc lizinga se obavezuje da za držanje i korišćenje plaća ugovorenu naknadu u ugovorenim ratama.

Ugovor o finansijskom lizingu mora biti zaključen u pisanoj formi i obavezno mora da sadrži elemente propisane članom 5. stav 1. i 2. Zakona o finansijskom lizingu i to: identifikacione podatke o ugovornim stranama; precizno određenje predmeta lizinga; mjesto; vrijeme i način isporuke predmeta lizinga; datum zaključenja ugovora, potpise ugovornih strana, rok na koji se ugovor o finansijskom lizingu zaključuje; ukupan iznos lizing naknade koju plaća primalac lizinga; iznos pojedinih rata naknade, njihov broj i vrijeme plaćanja i stopu ugovorene zatezne kamate, opciju sticanja svojine ili otkupa predmeta lizinga; način prestanka ugovora o finansijskom lizingu.

Bitni element ugovora o finansijskom lizingu, kada su davaoci lizinga privredna društva ili banke, pored ovih gore nabrojanih elemenata, je i stopa ugovorene redovne kamate.
Ugovorom o finansijskom lizingu mora se ugovoriti jedna od sljedećih odredaba ( čl. 3. Zakona) :
- Sticanje prava svojine na predmetu finansijskog lizinga, istekom roka na koji je ugovor zaključen;
- Sticanje prava otkupa predmeta lizinga u toku ili na kraju ugovorenog perioda lizinga po ugovorenoj cijeni;
- Obavezu povraćaja predmeta lizinga davaocu lizinga nakon isplate svih rata lizing naknade.

Predmet finansijskog lizinga može biti pokretna nepotrošna stvar (oprema, postrojenja, vozila i sl.).
Za PDV na finansijski lizing presudno je to:
- Da li se predmet lizinga na kraju otkupi ili ne i u slučaju da se predmet lizinga otkupi u tom slučaju riječ je o "finansijskom lizingu" - kupovina na lizing.
- U slučaju kada se predmet lizinga ne otkupljuje na kraju, već se daje u zakup riječ je o lizingu koji uslovno nazivamo "operativni lizing".

Zakon o PDV na lizing primjenjuje se i odnosi se i na registrovane lizing kompanije, tj. na kompanije koje su se registrovale za obavljanje lizinga kao svoje osnovne djelatnosti.

Čl. 4. stav 2. tačka 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost propisuje se da se prometom proizvoda za svrhe PDV-a smatra i "prodaja proizvoda na osnovu ugovora o zakupu proizvoda na određeno vrijeme, odnosno na osnovu kupoprodajnog ugovora sa odloženim plaćanjem, kojim se određuje da se ( u redovnim okolnostima i redovnom protoku događaja) prenos svojine vrši najkasnije prilikom plaćanja ( isplate ) zadnje rate", kada predmet lizinga mijenja vlasnika.

Ukoliko se ne radi o prometu proizvoda, riječ je o prometu usluga iz čl. 8. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, koji glasi: "Promet usluga predstavlja obavljanje, napuštanje, odnosno dopuštanje svake radnje u okviru obavljanja djelatnosti, a koje ne predstavljaju promet proizvoda".

Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da, kada firma zaključi ugovor o lizingu i taj ugovor sadrži opciju sticanja svojine ili otkupa predmeta lizinga, u tom slučaju ta firma vrši prenos svojine najkasnije prilikom plaćanja zadnje rate, te se u ovom slučaju ne može raditi o prometu upotrebljavanih motornih vozila koja se oporezuju po Zakonu o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica ("Sl. list RCG", broj 55/03), već se taj promet odnosno sticanje oporezuju porezom na dodatu vrijednost.

U drugom slučaju, kada firma zaključi ugovor o lizingu na zakup motornog vozila, a na kraju isteka roka iz ugovora, se opredijeli da kupi to već korišćeno motorno vozilo, u tom slučaju po našem mišljenju, radi se o prometu upotrebljavanih motornih vozila, čije plaćanje poreza na promet je uređeno Zakonom o porezu na promet upotrebljavanih morornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica.

37. Kakav je poreski tretman otuđenja ukupne imovine jednog društva koja se diobom prenosi na dva društva, kao i tretman prodaje imovine tog društva po cijeni koja se može postići na tržištu i koja je veća od knjigovodstvene cijene?

Shodno članu 3. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu, kao i uvoz proizvoda u Republiku Crnu Goru.

PDV se obračunava i plaća prema mjestu gdje je obavljen promet proizvoda, odnosno usluga, odnosno prema mjestu u kome se smatra da je taj promet obavljen.

Članom 7. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost, propisano je da se prometom proizvoda ne smatra prenos cjelokupne imovine ili dijela imovine sa ili bez naknade ili kao ulog, ukoliko sticatelj imovine koji je poreski obveznik ili je izvršenjem prenosa postao poreski obveznik nastavi da obavlja istu djelatnost. U tom slučaju smatra se da sticatelj imovine stupa na mjesto njenog prenosioca.

Saglasno stavu 2. istog člana, sticatelj iz stava 1. ovog člana dužan je da za stečene nepokretnosti izvrši ispravku ulaznog PDV, na način utvrđen članom 39. ovog Zakona.

Ukoliko sticatelji predmetne imovine -novi vlasnici ne obavljaju istu djelatnost, smatra se da ta nova društva, kao sticatelji imovine nijesu stupili na mjesto njenog prenosioca, kao i da ne obavljaju istu djelatnost koju je obavljao prenosilac. Na taj način, nije ispunjen osnovni uslov na osnovu kojeg se može smatrati da takva transakcija nije promet proizvoda, a koji je propisan članom 7. stav 1. Zakona o PDV, te se ista oporezuje porezom na dodatu vrijednost.

Osnovica za obračun PDV-a utvrđuje se saglasno članu 20. Zakona o porezu na dodatu vrijednost i čini je sve što predstavlja plaćanje (u novcu, u stvarima ili uslugama), koje je poreski obveznik primio ili će primiti od kupca, naručioca ili trećeg lica za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, uključujući subvencije koje su neposredno povezane sa cijenom takvog prometa, osim PDV.

Ako je iz neposlovnih razloga naknada niža od tržišne vrijednosti ili ako nema naknade, poreska osnovica je tržišna vrijednost proizvoda, odnosno usluge u momentu i mjestu izvršenog prometa.

38. Da li privredno društvo koje nije PDV obveznik, do sticanja tog statusa, ima pravo na odbitak ulaznog PDV za PDV iskazan na fakturama koje dobije od PDV obveznika?

Uslovi za odbijanje ulaznog PDV propisani su članom 37. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ( Sl. list RCG, broj 65/01 04/06). Stavom 1. toga člana, predviđeno je da poreski obveznik može, prilikom obračunavanja svoje poreske obaveze, odbiti PDV koji je dužan da plati ili je platio prilikom nabavke proizvoda, odnosno usluga od drugog poreskog obveznika, prilikom uvoza proizvoda i kao primalac (korisnik) usluge, ako je te proizvode, odnosno usluge upotrijebio (iskoristio) ili će ih iskoristiti u svrhe obavljanja djelatnosti za koje se plaća PDV.

Za izvršeni promet proizvoda, odnosno usluga, poreski obveznik je saglasno čl. 31. stav 1. Zakona o PDV, dužan da izda račun ili drugi dokumenat koji služi kao račun. U računu koji poreski obveznik izda drugim licima, saglasno čl. 32. stav 3. istog Zakona, nije potrebno iskazivati podatke iz stava 1. tačka 3. i 6. istog člana, ali je dužan iskazati prodajnu vrijednost proizvoda, odnosno usluga sa uključenim PDV i iznos uračunatog PDV.

Imajući u vidu navedeno, mišljenja smo da je nadležni carinski organ, na Zakonom propisani način ispostavio Carinsku Deklaraciju predmetnom privrednom društvu, a da primalac Carinske deklaracije, za PDV iskazan na njoj, za period do sticanja statusa poreskog nema Zakonskog osnova za odbitak ulaznog PDV.

39. Da li za pružene usluge leta helikopterom na teritoriji Crne Gore, npr. Podgorica Tivat, ili Podgorica Pljevlja i sl., bez obzira da li ih koristi strano ili domaće lice, treba obračunati PDV po stopi od 17%, s obzirom da se radi o izvršenoj usluzi na teritoriji Crne Gore?

Saglasno čl. 3. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/01 16/07), predmet oporezivanja PDV je promet proizvoda i promet usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svoje djelatnosti vrši uz naknadu.

Shodno članu 24. Zakona o PDV, PDV se obračunava i plaća po opštoj stopi od 17% od svakog prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda, osim od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda za koje je propisano da se PDV plaća po sniženoj stopi, kao i od prometa proizvoda, usluga i uvoza proizvoda za koje je propisana nulta (0) stopa PDV.

Po sniženoj stopi od 7%, saglasno članu 24a. stav 1. tačka 9. istog Zakona, između ostalog, PDV se obračunava i plaća na usluge javnog prevoza putnika i njihovog ličnog prtljaga.

Pod uslugama javnog prevoza putnika i njihovog prtljaga, shodno članu 64. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/02 16/06) podrazumijeva se prevoz koji je pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima prevoznih usluga i obavlja se po unaprijed određenim linijama i po unaprijed određenom redu vožnje i za njega su određeni cijena i opšti uslovi prevoza, u skladu sa zakonom kojim se uređuje putnički saobraćaj.

Na osnovu gore navedenog, mišljenja smo da se za izvršene usluge prevoza putnika, ukoliko taj prevoz nije pod jednakim uslovima dostupan svim korisnicima prevoznih usluga i ako se ne obavlja po unaprijed određenim linijama i po unaprijed određenom redu vožnje i ako za njega nijesu određeni cijena i opšti uslovi prevoza, u skladu sa zakonom kojim se uređuje putnički saobraćaj, ne može PDV obračunavati i plaćati po sniženoj stopi od 7%, već je poreski obveznik dužan obračunati i platiti PDV po opštoj stopi od 17%.


1. Kojim je zakonom u Crnoj Gori regulisana kupovina i naplata potraživanja (usluga faktoringa), da li postoji u Crnoj Gori privredno društvo, banka koja obavlja ovu vrstu usluga?

U vezi sa gore naznačenim pitanjima ukazujemo da su Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave i Zakonom o poreskoj administraciji (Sl. List RCG br.65/01...80/04), propisani poslovi koje obavlja Poreska uprava. To su, prije svega, poslovi vezani za registraciju poreskih obveznika, utvrđivanje poreskih obaveza, poresku kontrolu, kao i redovnu i prinudnu naplatu poreza i drugih javnih prihoda.
Takođe, u cilju povećanja poreske discipline i edukacije poreskih obveznika, Poreska uprava daje pisana mišljenja i savjete u vezi primjene poreskih propisa, a u svim područnim jedinicama Poreske uprave formirane su filijale za pomoć i usluge poreskim obveznicima, gdje se u ličnom kontaktu sa službenicima može dobiti savjet u vezi primjene poreskih propisa, besplatne poreske prijave i uputstva za popunjvanja istih.
Pitanja koja ste naveli u svom aktu nijesu iz domena propisanih nadležnosti Poreske uprave te vas, s obzirom da se radi o o uslugama u vezi spoljnotrgovinskog i finansijskog poslovanja, u cilju potpune i tačne informisanosti, upućujemo da se obratite nadležnom resornom ministarstvu, kao i kancelariji Fonda za osiguranje i finansiranje spoljnotrgovinskih poslova (SMECA) u Podgorici.

2. Kakav je poreski tretman prometa nepokretnosti, kada je od od strane poreskog organa uvećana osnovica za obračun poreza na promet nepokretnosti koju je pravno lice kupilo od fizičkog lica u slučaju da pravno lice izvrši prodaju te nepokretnosti?

U vezi sa navedenim ukazujemo da je Zakonom o porezu na promet nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 69/03 i "Sl. list Crne Gore", br. 17/07) u članu 8 propisano da je poreska osnovica poreza na promet nepokretnosti tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja. Pod tržišnom vrijednošću nepokretnosti podrazumijeva se cijena nepokretnosti koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku njenog sticanja. Tržišna vrijednost nepokretnosti utvrđuje se, po pravilu, na osnovu dokumenata (isprava) o sticanju. Ako iznos naknade člana ne odgovara tržišnoj vrijednosti u vrijeme nastanka poreske obaveze, tržišnu vrijednost utvrđuje poreski organ procjenom.

Na osnovu navedenog proizilazi da je s aspekta poreske obaveze bitno utvrditi tržišnu vrijednost nepokretnosti u trenutku njenog sticanja. U slučaju da naknada iz ugovora ne odgovora tržišnoj vrijednosti nepokretnosti u trenutku njenog sticanja, poreski organ u postupku procjene rješenjem utvrđuje tržišnu vrijednost, odnosno osnovicu za obračun poreza na promet nepokretnosti. U tom smislu pravno lice nije u obavezi da mijenja knjigovodstveno stanje ukoliko je proknjižena nabavna vrijednost, odnosno vrijednost plaćena po kupoprodajnom ugovoru.
Drugi dio vašeg pitanja odnosi se na način utvrđivanja poreske osnovice u slučaju da pravno lice proda predmetnu nepokretnost. S tim u vezi ukazujemo na odredbe člana 21, 22, 23 i 24 Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. list RCG", br.65/01 80/04), kojim je propisano da se kapitalnim dobitkom smatra prihod koji poreski obveznik ostvari prodajom, odnosno drugim prenosom uz naknadu (prodaja) zemljišta, građevinskih objekata, imovinskih prava, udjela u kapitalu i hartija od vrijednosti. Ukupan iznos kapitalnog dobitka uključuje se u poresku osnovicu za poresku godinu u kojoj je ostvaren.
Kapitalni dobitak predstavlja razliku između prodajne cijene imovine i njene nabavne cijene usklađene na način predviđen ovim zakonom. Pod prodajnom cijenom imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, smatra se tržišna vrijednost imovine primljene u obliku novčane ili nenovčane naknade umanjena za troškove prodaje, odnosno troškove drugog prenosa imovine.
Nabavna cijena imovine, za svrhe određivanja kapitalnog dobitka, je cijena po kojoj je poreski obveznik stekao imovinu, utvrđena na način predviđen zakonom kojim se uređuje računovodstvo i umanjena za troškove amortizacije, utvrđene na način predviđen ovim zakonom.

3. Da li domaće pravno lice može imati otvoren račun u inostranstvu? Da li se može dati ovlašćenje nerezidentnom licu da upravlja tim Računom?

Odgovor na ovo pitanje se može dati prije svega na osnovu odredbi propisa o platnom prometu i u tom slučaju treba imati u vidu propise i Crne Gore i druge države u kojoj neko lice namjerava da otvori račun.

Po našem mišljenju su bitni sldeći crnogorski propisi:
-Odluka o platnom prometu u zemlji ("Službeni list CG", br.78/04....33/05)
-Odluka o upravljanju deviznim rezervama ("Službeni list CG", br.31/06 i 62/06)
-Zakon o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom ("Službeni list CG", br.45/05).
Otvaranje računa je propisano članom 8 Odluke o platnom prometu u zemlji, gdje je utvrđeno da u bankama račune mogu otvarati registrovana pravna lica. Uvidom u sajtove pojedinih poslovnih banaka je utvrđeno da je neophodan dokument za otvaranje računa u banci, između ostalog, dokaz o registraciji i poreski identifikacioni broj. Postavlja se pitanje da li crnogorskoj banci nerezidentno lice može podnijeti ove dokaze i da li uopšte može otvoriti račun. Poznato je da svako nerezidentno lice koje obavlja djelatnost u Crnoj Gori osniva svoju poslovnu jedinicu i na taj način obezbjeđuje ovdje pravnu legitimaciju i na taj način ima i mogućnost otvaranja računa. Najvjerovatnije je da su slični propisi u platnom prometu i kod drugih zemalja, samim tim i uslovi za otvaranje računa.

Odlukom o upravljanju deviznim rezervama je propisana mogućnost otvaranja računa u inostranstvu, ali samo od strane Centralne banke u cilju upravljanja deviznim rezervama. Zakonom o tekućim i kapitalnim poslovima sa inostranstvom je propisano da se poslovi platnog prometa sa inostranstvom obavljaju preko Centralne banke i drugih pružaoca usluga koji imaju odobrenje Centralne banke za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom.

Navedeni propisi nigdje ne predviđaju mogućnost otvaranja računa u inostranstvu od strane domaćih lica i čini se da takva mogućnost i ne postoji niti u domaćim niti stranim propisima, s obzirom da se platni promet između različitih zemalja obavlja preko međusobnog obračuna poslovnih banaka.

Međutim, moguće je da se pojedine banke u praksi ponašaju i drugačije, te da otvaraju račune i inostranih lica, jer banke žele veći priliv novca i veći profit. Sa poreskog aspekta svako pravno lice je dužno da prijavi oporezivi prihode bez obzira da li će ih naplatiti preko domaće ili preko inostrane banke, ali otvaranje računa u inostranstvu daje mogućnost obveznicima da prihode skreću na način da ne budu dostupni podaci poreskom organu, a samim tim i da umanjuju poresku obavezu.

Bitno je pitanje i odliva novčane mase iz zemlje, te je prije svega nadležnost Centralne banke da vodi računa šta je interes nacionalne ekonomije u vezi sa tim pitanjem i ista može dati odgovor na ovo pitanje.

4. Na koji način može preduzeće čiji je osnivač stranac i koje je kupilo nekretnine u Crnoj Gori, može te nekretnine da prenese na sebe?

Zakonom o privrednim društvima ("Sl. list RCG", broj 06/02), u članu 80., propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu djelatnost na toj teritoriji, s tim što je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih Zakona u Crnoj Gori.

Strana društva koja osnivaju djelove svojih društava u Crnoj Gori dužna su da, u roku od 30 dana od dana osnivanja dijela društva, dostave CRPS-a sljedeće podatke za registraciju:
- adresu sjedišta dijela stranog društva u Crnoj Gori;
- djelatnost;
- naziv i pravni oblik stranog društva i naziv dijela društva, ako je drugačiji od naziva društva;
- ovjerenu kopiju statuta stranog društva;
- kopiju potvrde o registraciji stranog društva ili odgovarajući, na propisani način, ovjereni dokument kojim se potvrđuje pravno valjana registracija društva u matičnoj državi;
- imena i adrese lica koja su ovlašćena da zastupaju društvo u odnosima sa trećim licima;
a) kao organ društva utvrđen zakonom ili kao članovi takvog organa;
b) kao stalni predstavnici društva za poslovanje dijela društva, kao i ovlašćenja da ta lica zastupaju društvo, pojedinačno ili kolektivno;
- imena i adrese jednog ili više lica sa prebivalištem u Crnoj Gori ovlašćenih da zastupaju društvo u pravnim postupcima;
- posljednji bilans stanja i bilans uspjeha ili slične finansijske dokumente propisane zakonom zemlje u kojoj je društvo registrovano.

Zakon o poreskoj administraciji (Sl. list RCG,broj 65/01 29/05) definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

Prava i obaveze poreskih obveznika propisani su u poglavlju IV Zakona o poreskoj administraciji.

U smislu poreskih zakona Crne Gore, predmetno preduzeće kao dio stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori.

Za rješavanje pitanja vlasništva, kao i prenosa i uknjižbe nekretnina na ime novog vlasnika, poreski organ nije nadležan, jer su u nadležnosti Poreske uprave poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, te izvršavanje Zakona i drugih propisa. Probleme vezano za prenos i uknjižbu na ime novog vlasnika možete rješavati na Zakonom propisani način, preko za to nadležnih institucija, a po potrebi i uz pomoć za to specijalizovane advokatske kancelarije.

5. Kakav je način vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih iskaza za lica koja ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti?

Članom 26.stav 1. tačka 4. Zakona o poreskoj administraciji (Sl. list RCG, broj 65/01 29/05), propisano je da je poreski obveznik dužan da vodi poslovne knjige i evidencije na propisan način i da ih čuva u skladu sa zakonom.

Članom 16. stav 3. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl. list RCG, broj 65/01 04/07), propisano je da u pogledu načina vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih iskaza na lica koja ostvaruju prihode od samostalne djelatnosti primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje računovodstvo, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.

Zakon o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list RCG, broj 65/01 16/07), članom 53. propisuje da je poreski obveznik dužan da u svom knjigovodstvu obezbijedi sve podatke potrebne za pravilno i pravovremeno obračunavanje i plaćanje PDV, a naročito o:

1) ukupnoj vrijednosti obavljenog prometa proizvoda, odnosno usluga; vrijednosti prometa proizvoda, odnosno usluga po propisanim stopama (opštoj i sniženoj); vrijednosti obavljenog prometa za koji je propisana nulta stopa; vrijednost obavljenog prometa proizvoda, odnosno usluga za koje je propisano oslobođenje PDV;
2) obračunatom PDV po izdatim računima za obavljen promet proizvoda, odnosno usluga;
3) ukupnoj vrijednosti nabavljenih proizvoda, odnosno usluga; vrijednosti nabavljenih proizvoda, odnosno usluga sa zaračunatim PDV po propisanim stopama; vrijednosti nabavljenih proizvoda, odnosno usluga sa zaračunatim PDV po nultoj stopi; vrijednosti nabavljenih proizvoda, odnosno usluga oslobođenih od PDV;
4) obračunatom PDV na računima za primljene proizvode i usluge po propisanim stopama (ulazni PDV);
5) obavezi plaćanja i o plaćanju PDV;
6) potraživanjima po osnovu povraćaja ulaznog PDV i njegovoj isplati, odnosno prenosu za plaćanja u naredni poreski period.

Podatke iz tačke 1. do 5. ovog člana, poreski obveznik je dužan iskazati za poreski period u kome se plaća PDV.

Poreski obveznik koji vidi zalihe proizvoda po prodajnim cijenama sa uračunatim porezom dužan je, pored gore navedenih podataka, iskazati i podatke o PDV.
Poreski obveznik je dužan da, radi obezbjeđivanja podataka o izdatim i primljenim računima, voditi knjigu izdatih i knjigu primljenih računa, čiji sadržaj je propisalo Ministarstvo finansija.

Poreski obveznik koji uvozi proizvode dužan je da vodi posebnu evidenciju o ulaznom PDV plaćenom prilikom uvoza proizvoda.

Što se tiče samog načina vođenja poslovnih knjiga i evidentiranja nastalih poslovnih promjena, to je problematika koja je regulisana računovodstvenim propisima i Međunarodnim računovodstvenim standardima.