Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Poresku upravu

>

Intervju direktora Poreske uprave, Miomira M. Mugoše, za dnevni list "Pobjeda"

Datum objave: 29.03.2016 13:43 | Autor: Poreska uprava - M.V.

Ispis Štampaj stranicu


U javnosti je objavljeno da se ukida sektor poreske policije. Da li je to izvjesno i kada se može očekivati i da li će njene ingerencije preći na neki drugi organ?

Sistematizacija radnih mjesta u Poreskoj upravi, kao organa u sastavu Ministarstva finansija, obuhvaćena je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta istog. Nacrtom prijedloga za izmjenu navedenog akta nije predviđeno postojanje Sektora za poresku policiju, koji postoji u Pravilniku koji je trenutno na snazi, te od ishoda navedenog prijedloga, odnosno usvajanja istog od strane Vlade Crne Gore, zavisi i da li će isti biti i definitivno ukinut.
Moram naglasiti da u skladu sa postojećim Zakonom o krivičnom postupku i Zakonom o poreskoj administraciji ni do sada nijesu bila predviđena ovlašćenja za Poresku upravu, kojima bi se omogućilo funkcionisanje poreske policije u punom kapacitetu, odnosno vršenje poslova definisanih Pravilnikom o sistematizaciji, što je uslovilo i činjenicu da navedeni Sektor još uvijek nije formiran u smislu angažovanja potrebnih kadrova.
Imajući u vidu navedeno, i u slučaju zvaničnog ukidanja ove organizacione jedinice u Poreskoj upravi, poslove vršenja izviđajnih radnji i ostalih aktivnosti koje bi obavljao Sektor poreske policije, nastaviće da vrši Tužilaštvo, Uprava policije i ostale institucije koje imaju takva ovlašćenja prema legislativi koja reguliše ovu oblast, a sve u saradnji sa Poreskom upravom. 

Da li će se nedostatak poreske policije odraziti na finansijsku disciplinu poreskih obveznika?

Svakako da bi postojanje Sektora poreske policije, kao organizacione jedinice u okviru Poreske uprave kojom bi se omogućilo sankcionisanje nelegalnog postojanja i borba protiv poreske evazije i utaja u punom kapacitetu, značajno doprinijelo većoj efikasnosti rada Poreske uprave i jačanju poreske displine u Crnoj Gori.
Međutim, Poreska uprava kontinuirano radi na jačanju kapaciteta za efikasnu borbu protiv sive ekonomije i povećanje stepena poreske discipline, kako podsticanjem dobrovoljnog poštovanja poreskih propisa od strane poreskih obveznika, pružanjem modernih usluga, proaktivnom komunikacijom i tumačenjem poreskih propisa, tako i sankcionisanjem nelegalnog poslovanja i nelojalne konkurencije, bez obzira na aspekt vezan za postojanje, odnosno evenutalno ukidanje Sektora poreske policije, koji ni do sada nije bio operativan u punom kapacitetu. 

Da li je već utvrđeno kolik je tačno poreski dug i koliko namjeravate da naplatite u ovoj godini?

Stanje poreskog duga dnevno se prati i analizira, kako sa aspekta dugovanja pojedinačnih poreskih obveznika, tako i na zbirnom nivou, uz preduzimanje svih dostupnih mjera za naplatu zaostalih poreskih potraživanja. Kako se na sva neizmirena dugovanja svakodnevno kreira kamata, koja i sada čini značajan dio u ukupnom iznosu poreskog duga, prioritetan zadatak Poreske uprave jeste da spriječi rast istog u čemu u najvećoj mjeri i uspijevamo, imajući u vidu je poreski dug u ovom momentu na nivou duga utvrđenog u toku prethodne godine.
Poreska uprava u kontinuitetu preduzima mjere za naplatu, kako zaostalih poreskih potraživanja, tako i tekućih obaveza, blokadom žiro-računa, uspostavljanjem hipoteke nad imovinom, a dinamika naplate poreskih potraživanja zavisiće od dostupnih mogućnosti, odnosno potencijala za naplatu koji poreski dužnici imaju. Samo primjenom Uredbe o plaćanju poreskog duga imovinom poreskog dužnika očekuje se naplata do 10 miliona eura poreskog duga.

Koliko je do sada duga plaćeno imovinom i ko je sve platio na taj način?

Uredba o postupku naplate poreskih potraživanja imovinom poreskih obveznika bila je na snazi tokom 2013. godine, a ista je usvojena i februaru 2016. godine, kao jedan od instrumenata za naplatu što većeg dijela naplativih poreskih potraživanja, odnosno smanjenje poreskog duga.
U skladu sa navedenom Uredbom u prethodne dvije godine 15 poreskih obveznika izmirilo poreska potraživanja imovinom u ukupnom iznosu od 14.439.994,06 €. 

Opozicija smatra da treba napraviti temeljnu reformu poreske politike u Crnoj Gori. Smatrate li da ima potrebe za temeljnom reformom?

Poreska uprava predstavlja izvršni organ, zadužen za primjenu poreske legislative, dok je za kreiranje poreske politike, odnosno usvajanje zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu oblast oporezivanja, a samim tim i za izmjene poreskih stopa, zaduženo Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore.

Često se čuju ocjene da kompanije sakrivaju porez na dobit frizirajući izvještaje. Da li je to tačno?

Svakako da postoje kompanije koje na različite načine pokušavaju izbjeći poreske obaveze, te su poreska evazija i poreske prevare i utaje pojava s kojom se suočavaju sve poreske uprave svijeta. Poreska uprava u postupku inspekcijskog nadzora vrši provjeru tačnosti obračuna, prijavljivanja i plaćanja poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, kontrolišući poslovne knjige poreskih obveznika, kao i prihode prijavljene Poreskoj upravi kroz poreske prijave i izvještaje. U slučaju utvrđivanja nepravilnosti, izriču se kaznene mjere propisane relevantnom poreskom legislativom, te nalaže korekcija poreskih prijava obuhvatanjem naknadno utvrđenih poreskih prihoda, sve u cilju obezbjeđenja poštovanja propisa i uspostavljanja što većeg stepena poreske disipline. 

Na putu ka EU da li će Crna Gora morati da povećava poreske stope?

Poglavlje 16 u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji posvećeno je oporezivanju, a Poreska uprava uz Ministarstvo finansija direktno je zadužena za praćenje usklađenosti poreske legislative u Crnoj Gori sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti, kao i za preduzimanje aktivnosti na harmonizaciji ključnih pitanja i ispunjavanju uslova za zatvaranje pregovora u ovom poglavlju. Crnogorsko poresko zakonodavstvo u velikoj mjeri uslađeno je sa Acquis-ijem EU, a potpuna usklađenost biće obezbijeđena do momenta pristupanja. Crna Gora će u svakom slučaju prihvatiti pravnu tekovinu EU u oblasti poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dobit pravnih lica, iako se zemljama Članicama ostavlja veća autonomija u kreiranju poreske politike u oblasti direktnog oporezivanja.

Kada je u pitanju jačanje administrativnih kapaciteta, koje je najviše vezano za Poresku upravu, kroz intenzivnu reformu koja se sprovodi u ovoj instituciji primjenom najbolje međunarodne prakse i standarda, te integraciju i nadgradnju informacionog sistema, obezbijedićemo uslove za uspostavljanje međupovezanosti i međuoperativnosti poreskog sistema Crne Gore, sa poreskim sistemima ostalih zemalja Članica Unije.