Manja slova Veća slova RSS

Pitajte Poresku upravu

>

Intervju direktora Poreske uprave, Miomira M. Mugoše, za "Dnevne novine"

Intervju direktora Poreske uprave, Miomira M. Mugoše, za "Dnevne novine"
Datum objave: 12.01.2016 10:07 | Autor: Poreska uprava - M.V.

Ispis Štampaj stranicu


1. Koji su prioriteti Poreske uprave u narednom periodu?

Na osnovu dosadašnjih rezultata i smjernica međunarodnih partnera, Evropske komisije, Međunarodnog monetarnog fonada i Svjestke banke, definisali smo ciljeve za unapređenje efikasnosti funkcionisanja ovog organa, modernizacijom poslovnih procesa, jačanjem informacionog sistema i uspostavljanjem proaktiovnom pristupa prema poreskim obveznicima, a sve u skladu sa međunarodnom pozitivnom praksom i strateškim opredjeljenjima Poreske uprave.

Svakako da će i dalje akcenat naših aktivnosti biti na obezbjeđenju budžetskih prihoda i smanjenju poreskog jaza, ali i na unapređenju odnosa sa poreskim obveznicima, kroz promociju servisa i smanjenje administrativnih barijera za ispunjavanje poreskih obaveza. Posebna pažnja biće posvećena i daljoj stabilizaciji, integraciji i nadgradnji informacionog sistema, radi uspostavljanja preciznije baze podataka, kako kada je u pitanju evidencija obaveza poreskih obveznika, tako i sa aspekta baze registracionih podataka.

Sem toga, imajući u vidu da je Crna Gora zemlja kandidat za članstvo u EU, pred Poreskom upravom je važan zadatak realizacije aktivnosti na ispunjavanju uslova za zatvaranje pregovora u 16. Poglavlju posvećenom oporezivanju. S tim ciljem, a u saradnji sa Evropskom komisijom i ostalim međunarodnim partnerima, kontinuirano ćemo nastaviti s primjenom najbolje prakse i standarda, iniciranjem izmjena zakonskih propisa i daljim jačanjem administrativnih kapaciteta za primjenu istih.

2. Da li ćete krenuti u intezivniju naplatu poreza i na koji način?

Kao što sam već pomenuo, efikasna naplata poreskih prihoda ima apsolutni prioritet u radu Poreske uprave, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i predviđenom funkcijom ovog organa.

Poštujući princip jednakog tretmana prema svim poreskim obveznicima, Poreska uprava će nastaviti s primjenom svih propisanih mjera za obezbjeđenje i naplatu poreskih prihoda, podstičući dobrovoljno izmirivanje obaveza, ali i uz primjenu mjera prinudne naplate - blokade žiro-računa, uspostavljanja založnog prava nad imovinom dužnika pa do stečaja, kao krajnje opcije u slučajevima kada su iscrpljene sve ostale mogućnosti za naplatu poreskih potraživanja.

Takođe, poseban fokus biće na djelatnostima koje su prepoznate kao rizične, sa stanovišta obezbjeđenja poštovanja poreskih propisa, a u kojima se ostvaruju značajni prihodi, tako da ćemo posesebnu pažnju posvetiti kontroli i naplati potraživanja od istih.

Izmjenama organizacione strukture biće omogućeno osnivanje Odjeljenja za upravljanje rizicima za poštovanje poreskim propisima, koje će uz poslovne sektore Uprave biti zaduženo za kreiranje, realizaciju i praćenje plana za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa, sačinjenog od mjera za podsticanje dobrovoljnog poštovanja propisa, al i mjera inspekcijskog nadzora i prinudne naplate.

Očekujemo da ćemo na navedeni način nastaviti dinamiku uspješne naplate poreza, te uspostaviti zadovoljavajući stepen fiskalne discipline na dugoročnom nivou.


3. Koliko je od početka godine naplaćeno poreza i da li je ostvaren planirani cilj?

Ukupna neto naplata poreza i doprinosa u 2015. godini iznosila je 874.976.825,02 eura, čime je plan budžeta za 2015. godinu premašen za čak 19 miliona eura. Najbolji rezultati naplate ostvareni su kod koncesionih naknada i to u neto iznosu od 36.751.841,56 eura, što je za čak 50% odnosno više od 12 miliona eura iznad planiranog, a treba pomenuti i naplatu doprinosa za socijalno osiguranje, koja je iznosila 440.453.138,77 eura ili 23 milion eura više od planiranog. Naročito treba izdvojiti naplatu poreza od samostalne advokatske djelatnosti, koja je samo na teritoriji Podgorice, Danilovgrada i Cetinja u 2015. godini iznosila 3.312.138,47 eura, od čega je u decembru naplaćeno 865.110,74 eura (97% više nego u decembru 2014. godine), zahvaljujući primjeni intenzivnih i neselektivnih mjera naplate. Takođe, u 2015. godini ostvarena je naplata od preko 52 miliona eura zaostalih poreskih potraživanja.

Treba istaći da je i u mjesecu decembru 2015. godine ostvaren rekordno dobar rezultat naplate poreza, i to u neto iznosu od 100.987.766,39 eura, što je čak 20 miliona eura iznad plana, koji je iznosio 81.017.940,82 eura za navedeni mjesec.

4. Koliko tačno iznosi poreski dug u Crnoj Gori i koliko je od toga prema Vašem mišljenju moguće naplatiti?

Kada su u pitanju zaostala neizmirena dugovanja poreskih obveznika moramo imati u vidu i različite faktore i okolnosti koje utiču na mogućnost i dinamiku naplate potraživanja. Prije svega, moram pomenuti da se dug koji egzistira u knjigovodstvu Poreske uprave zasniva na još uvijek neraščišćenim analitičkim karticama obveznika, te da se u ukupnom poreskom dugu najveći dio odnosi se na obaveze nekadašnjih privrednih giganata koji već godinama ili čak decenijama ne obavljaju djelatnost, zbog čega je mogućnost naplata potraživanja od istih svedena na minimum.

5. Državna revizorska institucija je konstatovala da Poreska uprava nema mogućnosti da sa postojećim modelom i raspoloživim ljudskim resursima obezbijedi efikasnu naplatu poreskog duga. Da li ćete nešto preduzeti povodom toga i konkretno šta?

Poreska uprava poštuje smjernice, prije svega Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija, a zatim i Državne revizorske institucije kao tijela nadležnog za ocjenu rada državnih organa, te preduzima mjere na prevazilaženju postojećih izazova i povećanju efikasnosti u svom radu, koristeći sve dostupne finansijske i organizacione resurse.

Prije svega, treba pomenuti da će planiranim izmjenama organizacione strukture Poreske uprave biti omogućeno osnivanje novih organizacionih cjelina, poput Odjeljenja za unutrašnju kontrolu i Odjeljenja za upravljanje rizicima, koje će uz poslovne sektore Uprave biti zaduženo za kreiranje, realizaciju i praćenje plana za obezbjeđenje poštovanja poreskih propisa, sačinjenog od mjera za podsticanje dobrovoljnog poštovanja propisa, al i mjera inspekcijskog nadzora i prinudne naplate.

Ministarstvo finansija, na inicijativu Poreske uprave, formiralo je Komisiju za izradu modela za utvrđivanje kriterijuma i procedura za identifikaciju, način klasifikacije i evidencije nenaplativog poreskog duga, čiji je zadatak koordinacija aktivnosti vezanih za efikasno upravljanje poreskim dugovanjima, sređivanje analitičkih kartica poreskih obveznika, segmentaciju i klasifikaciju poreskih dugovanja, uz analizu rizika kada je u pitanju naplata poreza.
Sem toga, u skladu sa preporukama DRI, Poreska uprava je pristupila izradi novih internih procedura u Sektoru za naplatu, kojima su obuhvaćene aktuelne zakonske izmjene, a koje će omogućiti efikasno postupanje službenika zaduženih za naplatu, kao praćenje rezultata rada istih.

Moram pomenuti i da je za potrebe unapređenja informacionog sistema Poreske uprave formirana među-institucionalna radna grupa, koja, pored službenika IT Sektora Poreske uprave, obuhvata predstavnike Ministarstva finansija, Ministarstva za informaciono društvo i telekomunikacije i Univerziteta Crne Gore, a zadatak iste je da obezbijedi i realizuje model za integraciju i jačanje informacionog sistema, radi uspostavljanja precizne baze podataka, kao neophodnog preduslova za efikasnu naplatu poreskih prihoda i razmjenu relevantnih podataka sa ostalim državnim organima.

Očekujem da ćemo ovakvim sveobuhvatnim i ozbiljnim pristupom obezbijediti naplativi dio poreskog duga, te uspostaviti dinamiku urednog izmirivanja tekućih obaveza, radi sprječavanja daljeg akumuliranja poreskih dugovanja na dugoročnoj osnovi.


6. Šta je sa elektronskim servisima?

Poreska uprava kontinuirano ulaže napore i značajne finansijske resurse za unapređenje odnosa s poreskim obveznicima i modernizaciju poslovnih procesa, radi smanjenja opterećenja ne samo za poreske obveznike, već i za službenike Poreske uprave. Javnost je upoznata sa našim projektom objedinjene registracije i naplate poreza i doprinosa na lična primanja, kroz koji je, po principu One-stop-shop (jedan šalter-jedna prijava,) omogućeno brzo završavanje brojnih administrativnih procedura, a veći broj aplikacionih dokumenata zamijenjen jedinstvenom prijavom. Sem toga, paleta naših e-usluga obuhvata mogućnost elektronskog podnošenja IOPPD obrazaca, PDV prijava, prijava poreza na dobit, finansijskih iskaza i zahtjeva za povraćaj PDVa-a.

Prednosti uvođenja elektronskih usluga obuhvataju uštedu vremena i materijala, kao i izbjegavanje čekanja u redovima i korišćenja obimne papirologije, a poseban benefit je i smanjenje mogućnosti za pojavu greške pri unosu podataka, čime se stvara preduslov za jačanje tačnosti i preciznosti baze podataka Poreske uprave, kao polazne tačke za sve dalje postupke i procedure u ovom organu.

7. Kakva je saradnja Poreske uprave na međunarodnom nivou?

Međunarodne institucije, poput Evropske Komisije, Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke naši su važni partneri na reformi i unapređenju rada Poreske uprave. Crna Gora je nedavno stupila u program Generalnog direktorata za oporezovanje i carinsku uniju – Fiscalis 2020, kroz koji se poreskim službenicima obezbjeđuje forum za povezivanje, razmjenu ideja, iskustava i pozitivne prakse u različitim oblastima poreskog sistema.

Takođe, moram pomenuti da je u Poreskoj upravi nedavno boravio tim Međunarodnog monetarnog fonda i Evropske komisije radi sprovođenja projekta TADAT za dijagnostičku ocjenu postojećeg rada Poreske uprave, kojom će se omogućiti targetiranje prioriteta za dalje jačanje poreskog organa. Navedena aktivnost pomogla nam je u prepoznavanju slabih karika u našoj organizaciji i funkcionisanju, na osnovu čega smo jasno precizirali buduće projekte, od kojih očekujemo da će doprinijeti unapređenju konkretnih poslovnih procesa, ali i sveobuhvatnom učniku Poreske uprave.

Naravno, Poreska uprava Crne Gore održava i uspješnu uzajamnu saradnju, kako sa poreskim upravama regiona, koje se suočavaju sa sličnim izazovima u obezbjeđenju efikasnog funkcionisanja i naplate poreskih prihoda, tako i sa naprednim poreskim upravama Evropske unije, koje predstavljaju model za reformu crnogorskog poreskog sistema sa administrativne i legislativne tačke gledišta. Navešću primjer radnih posjeta poreskim upravama Hrvastke, Republike Srpske i Albanije, tokom kojih smo razmijenili iskustva i prikupili mnogo korisnih informacija vezanih za modele informacionih sistema, elektronsku fiskalizaciju poreskih kasa, te izradu, realizaciju i praćenje plana za obezbjeđenje poštovanja proeskih propisa.